Laži na društvenim mrežama: zašto ljudi lažu na internetu?

Provedeno je nekoliko istraživanja kako bi se objasnili razlozi i karakteristike laži u svakodnevnoj komunikaciji. Jer živimo u tehnološkom dobu ne možemo izbjeći bavljenje temom o . U ovom ćemo članku pokušati izvršiti točnu analizu ovog sve rastućeg fenomena.

Sociolozi, antropolozi, fizički psiholozi i matematičari analizirali su ulogu laži u medijima i kako one utječu na nas. Kao i proučavanje uključenih područja mozga. Ali što se događa u online svijetu? Što se krije iza laži na društvenim mrežama ?

Matematika laži na društvenim mrežama

Studija koju je proveo Rafael A. Barrio s Instituta za fiziku INAM (Institut za napredne materijale) otkrila je da laži na društvenim mrežama poštuju iste tipične modele svake ljudske komunikacije.

Riječ je o međunarodnom istraživanju provedenom primjenom dinamičkog modela mišljenja i na velikoj mreži unutar Europske zajednice s ciljem ispitivanja uloge laži na društvenim mrežama.

Laži na društvenim mrežama svakodnevni su problem. Razlika u odnosu na offline je u tome što je kroz matematički model moguće utvrditi zašto ljudi lažu.

Analiza interakcija u parovima razvijena je korištenjem organiziranog sustava poziva na sedam milijuna mobitela. Prema riječima autora, u ovom smo se radu fokusirali na utjecaj laži na koherentnost i strukturu društvenih mreža.

Studija naglašava da su laži bitan element u održavanju virtualnosti odnosa. Iako nas kao djecu uče da moramo biti iskren i ponašati se pošteno naučimo sami lagati ponekad čak i na sofisticiran način, ali to ne prestajemo činiti u bilo kojoj vrsti ljudskog društva i to je nešto što rade i drugi primati poput čimpanza, kaže profesor Barrio.

Vrste laži objavljenih na internetu

U članku Učinci prijevare na društvenim mrežama objavljeno na marginama istraživanja autori ukazuju na postojanje dvije vrste laži na društvenim mrežama :

• Bijele ili prosocijalne laži.
• Crne ili asocijalne laži.

Studije provedene u Sjedinjenim Državama otkrivaju da u polusatnom razgovoru osoba može slagati čak devet puta.

Trenutno društvo teži prihvatiti i opravdati bijele laži . Imaju gotovo pozitivnu i nevinu konotaciju za razliku od crnih koji nisu namijenjeni kao resurs, već štetni i uvredljivi.

Prvi se općenito koriste s dobrim razlogom i ne utječu negativno na pojedinca. Crne se laži, s druge strane, izgovaraju s perverznom namjerom a kako bi se okoristili.

Među zaključcima objavljenim u časopisu Zbornik radova Kraljevskog društva B znanstvenici nas podsjećaju da:

The pomažu uravnotežiti i ujediniti društvo ponuditi raznolikost mišljenja virtualnom kolektivu i omogućiti održavanje široke međuljudski odnosi .

• Naprotiv crne ili asocijalne laži – sebični i korisni samo onima koji ih izgovaraju – prekidaju veze jer potiču nepovjerenje; oni su štetni jer veze propadaju nakon što se prijevara otkrije.

Laž, čak i ako se ponavlja u nedogled, ipak ostaje laž.

Alfredo Vela

Zašto se laže na društvenim mrežama?

Ljudi su društvena bića, ali u isto vrijeme lažljivci. Ljudski mozak može upravljati više odnosa među sebi vršnjacima zahvaljujući lažima . Tijekom evolucije shvatili smo da oni koji su uvijek bili iskreni stvaraju manje veza. Laganje je dakle tehnika koju koristimo da bismo se odnosili prema više ljudi u isto vrijeme.

Kako vrijeme prolazi, internetski svemir postaje uravnotežena zajednica i ljudi su skloni sve više lagati. Međutim, da bi se održala ova ravnoteža, na društvenim mrežama broj crnih laži (štetnih i opasnih za integritet mreže) je manji, dok se prosocijalnih eksponencijalno povećava.

Ovaj se učinak slaže sa studijama provedenim u raznim školama koje su nam omogućile da primijetimo da i Djeca postaju lažljivci kako odrastaju .

Mlađa djeca govore mnoge asocijalne laži koje nestaju kako odrastaju, ostavljajući mjesta prosocijalnim lažima.

Loša laž nije pogrešna ako njome branimo dobru istinu.

Giacinto Benavente

Laganje kako bi se izbjegla izolacija

Potpuno pošteni ljudi riskiraju da ostanu izolirani jer oni koji govore iskreno mogu uvrijediti osjetljivost drugih. Otvoreni ljudi uglavnom nemaju mnogo prijatelja jer često bez straha kažu ono što misle sud drugih .

Ovo je način obavljanja stvari koji se općenito smatra neprikladnim. Biti pošten stoga nije uvijek zasluga s društvenog gledišta. Čak i ako svojim ponašanjem zaslužuju poštovanje i povjerenje, te osobe na kraju bivaju optužene za ponosni egocentrizam i ostaju marginalizirane. A to vrijedi i za svemir online .

Ali bilo bi nepravedno reći da su ljudi lažljivci : radije se služe lažima u određeno vrijeme i prema pogodnostima. Lažemo jer smo uronjeni u društvo s mnogo grupa s kojima smo u stalnoj interakciji i od kojih želimo izvući najveću moguću korist. Na društvenoj i emocionalnoj razini.

Na internetu nedostaci i prednosti ljudske aktivnosti ostaju gotovo nepromijenjeni. Problem nisu toliko laži na društvenim mrežama, koliko njihova netočna i prekomjerna uporaba. Odvaja nas od stvarnosti i svodi našu povijest na skup virtualno konstruiranih trenutaka koji se ne temelje na stvarnim iskustvima.