Logoterapija je poznata i kao treća bečka škola psihologije. Prva psihološka škola bila je ona Sigmunda Freuda, druga Adlerova, a treća je škola koju je utemeljio Viktor Frankl i o njoj ćemo govoriti u ovom članku.
Sigmund Freud definirao je čovjeka kao biće usmjereno užitku. Adler ga je nazvao orijentiranim na moć. V. Frankl je čovjeka vidio kao biće usmjereno prema smislu .
Povjesničari psihologije slažu se oko činjenice da nam proučavanje psihoanalize omogućuje i upoznavanje s Freudovim životom, njezinim utemeljiteljem. Slično se može reći da kroz studij logoterapije približavamo se osobnim iskustvima V. Frankla s obzirom na to da se razvoj treće psihološke škole teško može razumjeti bez poznavanja života osobe koja ju je utemeljila.
Pronašao sam smisao svog života pomažući drugima da pronađu smisao svojih života.
Viktor Frankl
Viktor Emil Frankl rođen je u Beču 26. ožujka 1905. godine. Preživjela četiri koncentracijski logori uključujući Auschwitz. Već kao dijete pokazivao je interes za studij medicine i prirodnih znanosti, ali je zadržao vrlo kritički duh suočen s redukcionističkim pozicijama.
Njegov poziv došao je prerano, a njegova potraga za smislom započela je mnogo prije nego što se dogodio holokaust. U tom posljednjem razdoblju objavljena je njegova najpoznatija knjiga Psiholog u koncentracijskim logorima. V. Frankl je bio uvjeren da je ono što nas čini jedinstvenima ljudski duh . Svođenje života i ljudske prirode na ništavilo, kao što su činili mnogi filozofi i psihijatri tog vremena, nije bila najprikladnija vitalna misao.
Čovjek može zadržati trag duhovne slobode i mentalne neovisnosti čak iu strašnim okolnostima mentalnog i tjelesnog stresa.
S 19 godina već je razvio dvije temeljne ideje. Onaj prvi moramo odgovoriti na pitanje koje nam život postavlja o smislu našeg postojanja jer smo mi odgovorni za to. Drugo, da je konačno značenje izvan našeg razumijevanja i takvo mora ostati. To je nešto u što moramo vjerovati dok tome težimo.
Iskustvo u koncentracijskim logorima V. Frankla omogućilo mu je da to uvidi ljudsko biće je sposobno pronaći smisao u svim životnim okolnostima čak i u najapsurdnijim i najbolnijim trenucima.
Psiholog u koncentracijskim logorima
U svom radu Psiholog u koncentracijskim logorima V. Frankl piše o svojim iskustvima u koncentracijskim logorima (Türkhein Kaufering Theresienstad i Auschwitz). Opisuje maltretiranje zatvorenika, ali i piše o ljepoti ljudskog duha. Ukratko, knjiga govori o tome kako nadići užas i pronaći smisao čak i u najstrašnijim okolnostima.
V. Frankl je preminuo 2. rujna 1997. u 92. godini života, ostavivši veliko nasljeđe čovječanstvu. Svojim životom i radom on nas na to podsjeća svi možemo razviti značenje koje nas spašava u teškim vremenima i da će sve što učinimo bez obzira koliko malo bilo da se ova nit ne prekine biti od velike vrijednosti.
Čovjek je u stanju shvatiti sve osim jedne stvari: posljednje ljudske slobode – izbora osobnog stava u nizu okolnosti – odlučivanja o vlastitom putu.
logoterapija
Kao što je spomenuto, logoterapija je priznata kao treća bečka škola psihoterapije, a utemeljio ju je V. Frankl. Postala je poznata cijelom svijetu četrdesetih godina prošlog stoljeća. Logoterapija je metoda prevladavanja ljudskih sukoba koje stvaraju patnja .
Omogućuje nam da shvatimo teške i bolne situacije . Na taj način oni postaju prilika za rast za one koji ih doživljavaju. Ova metoda koja se fokusira na iskustva vrijednosti omogućuje nam davanje smisla svim događajima u životu, čime nam daje mogućnost da živimo punim životom.
U logoterapiji, logos se odnosi na osjećaj značenja, nešto što ljudska bića uvijek traže kada se suoče s okolnostima sudbine. Na ovaj način se logoterapija znači terapija kroz smisao ili značenje .
I 3 osnovna principa logoterapije
Tri osnovna principa ili stupa logoterapije su sljedeća:
- Sloboda volje.
- Volja za smislom.
- Smisao života.
Sloboda volje
Sloboda volje se provodi kroz specifično ljudsku sposobnost poznatu kao samodistanciranje. Ovaj ljudski kapacitet shvaćen je kao mogućnost vidjeti sebe prihvatiti sebe, regulirati sebe i vizualizirati sebe . Prema učenju V. Frankla to nam daje slobodu od tri izvora utjecaja:
- Instinkti.
- Nasljedstvo.
- okoliš.
Čovjek ih posjeduje, ali one ne utječu na njega. Oni nisu unaprijed određeni ili finalizirani. Slobodni smo pozabaviti se ova tri aspekta. Ljudsko biće je slobodno od onoga što ga uvjetuje i može ostvariti svoju slobodu. Svaki put kad se čovjek nečega oslobodi to je za nešto. Ovdje nalazimo koncept odgovornosti. Čovjek je slobodan biti odgovoran i odgovoran je jer je slobodan .
Iz ove egzistencijalne analize proizlazi da čovjek je odgovoran za ostvarenje smisla i vrijednosti . Čovjek je pozvan spoznati smisao života i vrijednosti koje mu daju smisao. On je jedini odgovoran.
Volja za smislom
Volja za smislom usko je povezana sa samotranscendencijom tipičnom za ljudsko biće . Čovjek uvijek ukazuje izvan sebe prema smislu koji najprije mora otkriti i čiju puninu mora doseći. Volja za užitkom i volja za moć Freuda i Adlera dovode čovjeka do imanencije. Ti se koncepti suprotstavljaju samotranscendenciji i frustriraju naše postojanje.
Za logoterapiju užitak i moć su posljedice cilja a ne cilj sam po sebi . Iz tog razloga ljudi koji jure za zadovoljstvom i moći dospiju u stanje frustracije u kojem se zauzvrat osjećaju uronjeni u veliku egzistencijalnu prazninu.
Volja za smislom ne teži postizanju moći ili zadovoljstva, pa čak ni sreća . Njegov cilj je upoznavanje teme razlog za zadovoljstvo.
Smisao života
Dva prethodna principa govore o osobi koja je spremna zauzeti stav o okolnostima života u potpunoj slobodi polazeći od značenja koje im pripisuje. Ovo je profil čovjeka koji traži smisao: isto što i pronaći vrijednost a ostvarujući ga konstituira se .
Život nosi i čuva smisao. Taj je smisao svakome od nas svojstven i izvoran. Naša je dužnost kao svjesnih i odgovornih bića stoga otkriti smisao svoga života.
Smrt može samo užasnuti one koji ne znaju ispuniti vrijeme koje im je dano za život.
Ovaj cilj će se postići kroz tri temeljna puta koji se odnose na tri kategorije vrijednosti. Ponekad nas vodi do spoznaje vrijednosti stvaranja. Ponekad nas to tjera u sukob s iskustvom kao kad gledamo zalazak sunca ili nas netko miluje. Drugi put nas stavlja licem u lice s granicama samog života (smrt, patnja...).
U svakom slučaju život će uvijek zadržati skriveni smisao do kraja i hitan i trajni poziv da se to otkrije i ostvari. To su tri temeljna načela logoterapije Viktora Frankla. Kao što smo vidjeli, radi se o humanističko-egzistencijalnoj viziji ljudskog bića koju može biti teško razumjeti ako niste upoznati s vizijom egzistencijalizma.
Bibliografske reference
Frankl V. (2009). Uno psicologo nei lager. Ares.
Frankl V. (2015). Patnja besmislenog života. Psihoterapija za današnjeg čovjeka. Izdavač Ugo Mursia.
