Jeste li ikada razmišljali o tome koliko se brzo stvara slika onoga što imamo pred sobom i koliko brzo prelazimo s onoga što vidimo na ono što intuitiramo? Jeste li primijetili da mozak gotovo automatski radi na profiliranju onih oko nas? Upravo ti mehanizmi definiraju tzv. prvi dojam o tome koga poznajemo.
Studija koju je proveo Bert Decker potvrđuje da se u dvije sekunde u mozgu stvara prvi dojam o ljudima koje poznajemo. U tim prvim trenucima mozak proizvodi 50% slike i dovršit će ostatak svoje ideje o osobi u sljedeće 4 minute. Počevši od ove točke, stvorena mentalna slika će odrediti našu interakciju sa subjektom jer ćemo imati tendenciju potvrditi je.
I razmislite jednostavan primjer za ilustraciju rečenog . Zamislimo da je naš prvi dojam o osobi koju smo upravo upoznali dobar pojedinac. Ako tako mislimo, najvjerojatnije ćemo se i mi pokazati ljubaznima pa će i druga osoba nastaviti biti ljubazna ili, ako nije, može se početi tako ponašati. Među raznim čimbenicima, ovo je jedan od glavnih koji otežava promjenu prvog dojma: prema drugima se ponašamo na temelju te prve slike.
Fascinantno je razumjeti kako se stvaraju prvi dojmovi: mozak djeluje nesvjesno i unosi gomilu podataka iako ih nema . Studija koju je proveo psiholog nam to objašnjava Ambasada Nalini . Zahvaljujući ovom eksperimentu, otkriveno je da je grupa učenika trebala samo pogledati video u kojem se pojavljuje učitelj na 10 sekundi kako bi stekla prvi dojam o učitelju. To nije sve jer se taj prvi dojam u prosjeku vrlo malo razlikovao od onog studenata koji su zapravo cijeli semestar pohađali nastavu nastavnika. To nam pokazuje koliko brzo naš mozak stvara cjelovitu sliku onoga što vidimo.
Iz ovoga možemo zaključiti važnost našeg govora tijela i našeg vanjskog izgleda . Naš način predstavljanja ili pokazivanja sebe u početku će biti dio slike koju drugi imaju o nama.
Ne postoji druga prilika za prvi dojam
-Oscar Wild-
Prvi dojam: Kako društvo i kultura utječu na to?
Pod utjecajem smo društva i kulture svjesno i nesvjesno . Ono što je oko nas i naša povijest življenja s tim uvjetuje taj prvi dojam koji čuvamo u mozgu. Ponekad čak i bez obrade. I tada se ponašamo u skladu s tim, a da toga nismo ni svjesni.
The društvo
Velik dio ovog procesa je nesvjestan, radimo ga a da toga nismo svjesni . Sve to otežava izravni utjecaj na proces. Međutim, ono što možemo učiniti je biti oprezan u procjeni pouzdanosti slika, dovoljno im vjerovati i biti otvoreni za njihovu promjenu. To će biti korisno za nas same jer će poboljšati kvalitetu naših novih odnosa.
Nismo samo prvi dojam, nismo samo vanjska slika: svatko od nas ima puno toga u sebi i zaslužujemo da netko odvoji vrijeme da nas upozna . Kao što smo vidjeli, s prvim dojmom nismo puno pogriješili ako ga usporedimo s dojmom koji imamo nakon nekoliko mjeseci.
Ali budite oprezni, to se događa s odnosima koji nisu baš bliski poput onih između učitelja i učenika. S odnosa dublje prva slika na kraju prolazi kroz mnoge promjene i zato što smo pogriješili pri oblikovanju i zato što se druga osoba mijenja.
Jesu li naši prvi dojmovi točni?
Studije pokazuju da smo općenito prilično dobri u ostavljanju prvog dojma . U nekoliko sekundi moguće je zaključiti informaciju koju nam drugi ne daje i pogoditi.
Ali zašto se to događa? Moramo misliti da, ako s jedne strane društvo ocrtava pravac djelovanja, s druge možemo vrlo lako prevariti sugovornika pokazujući da spadamo unutar normalnih društveno definiranih granica. Lako je stvoriti pozitivnu sliku ako unaprijed znamo što bi drugi želio pronaći u nama.
U svakom slučaju, prvi dojam, čak i ako je dobar, rijetko je točan . Njihova glavna prednost je što ih trebamo za stvaranje vlastitih očekivanja o razviti akcijske planove: na primjer tako da druga osoba ima dobar dojam o nama. Nedostatak je u tome što u njima postoje pretpostavke koje često udaljavaju mogućnost stvarnog poznavanja druge osobe.
