Najbolja osveta je biti sretan

Vrijeme Čitanja ~5 Min.
Osveta je gotovo prirodna želja, ali obično sa sobom nosi neželjene posljedice.

Najbolja osveta je ona koja se ne izvrši. Najbolja osveta je nasmiješiti se mržnji, ugušiti bijes i pokazati drugima da možemo biti sretni. Jer nema bolje strategije nego djelovati s smiriti i mudrosti da se krene naprijed čvrstog pogleda i odmornog srca sa sviješću da postoje tereti koje ne treba nositi predugo.

Konfucije je rekao da prije nego krenemo na put osvete moramo iskopati dva groba. Naš i protivnikov. Filozofija nam je oduvijek nudila referentne sustave za razmišljanje o djelu osvete i moralnim posljedicama povezanim s tom praksom, jednako popularnom koliko i privlačnom.

Osvetiti se ljudski je, opraštati božanski.

-Walter Scott-

Koristili smo zadnji termin tj atraktivan za konkretnu činjenicu. Suočeni smo s ljudskim ponašanjem koje je oduvijek privlačilo našu pažnju, ne možemo ga poreći.

U ovom trenutku, kako ne spomenuti veliki književni primjer Edmonda Dantèsa ili grofa Monte Crista. Nezaboravni lik Alexandrea Dumasa uči nas da je najbolja osveta servirana hladna bez žurbe i proračunata do savršenstva. Agatha Christie nas sa svoje strane čini sudionicima složenog i jednako nasilnog zapleta u svom romanu Deset malih Indijanaca da nam pokaže da se za zla ili loša djela mora osvetiti na pravi način.

Osveta nas privlači, a ponekad je čak i opravdavamo. Ali koji su psihološki procesi u pozadini ovog čina?

Osveta: ljudska želja

Većina nas u nekom trenutku života osjećala se uvrijeđenom, povrijeđenom ili ogorčenom do te mjere da joj je kroz glavu prošla sjena te gorke i pogrebne, ali uvijek primamljive figure: osvete. Naši moralni kompasi gube svoj sjever i zamišljamo oblike, metode i situacije u kojima se bol koja nas obuzima vraća onome tko ju je uzrokovao.

No, jedna stvar koju bi trebalo odmah na početku razjasniti, a na koju nas podsjeća psiholog Gordon E. Finley, veliki stručnjak za kriminalno ponašanje, jest da osveta nema mnogo veze s moralom. Osveta je impuls i katarza je bijes i mržnja. Da damo još jedan primjer, kako je otkrilo istraživanje koje je proveo profesor Ernst Fehr sa Sveučilišta u Zürichu, više od 40% odluka donesenih u poslovnom svijetu ima jedini cilj osvetiti se suparniku.

Isto se događa sa zločinima za koje je počinjeno više od polovice ljutnja nagomilane prema nekome i za izraženu želju za izvršenjem osvete. Sve nas to tjera da postanemo svjesni da najbolja osveta ne postoji jer je izvan rezultata koje njome možemo postići pretvaramo se u agresore i na taj način stječemo istu moralnu kvalitetu kao oni koji su nam nanijeli štetu.

Najbolja osveta

Mogli bismo opravdati da je najbolja osveta ona koja se ne izvrši jer to nalažu uobičajeni osjećaji i religijske teorije duhovni pa čak i filozofskih na koje se vrlo često oslanjamo. Umjesto toga, analizirajmo ovu izjavu s čisto psihološke točke gledišta.

Na primjer Jesmo li se ikada zapitali što tjera određene ljude da se neprestano osvete ? Pogledajmo to u nastavku.

Osobine osvetoljubivih ljudi

  • Osoba koja na svaki veliki ili mali uvredu reagira na osvetoljubiv način predstavlja loše emocionalno upravljanje i slabu sposobnost poznavanja samog sebe (kad me netko uvrijedi oslobodim se ljutnje i mržnje).
  • To su profili koji vjeruju da posjeduju apsolutnu ili univerzalnu istinu. Oni su zakon i pravda jasan primjer onoga što bi svaka osoba trebala biti.
  • Također predstavljaju dihotomnu misao: ili si sa mnom ili protiv mene, stvari će biti učinjene ili dobro ili loše.
  • Obično imaju vrlo nisku razinu empatije.
  • Ne opraštaju i ne zaboravljaju, žive podređeni svojoj prošlosti i ogorčenosti.

Kao što vidimo s psihološke i emocionalne točke gledišta osveta ili želja za njom ne nudi nikakvu korist. Ovaj impuls, ova potreba ili kako to želimo definirati, troši integritet i poništava ne svaku povoljnu prosudbu, ali također potpuno ograničava mogućnost napredovanja kao osobe za izgradnju optimalnijeg i sretan .

Može biti da nas privlači takva vrsta osvetnika u stripovima ili romanima u stilu Edmona Dantèsa. No, to ne krije ništa osim patnje i usamljenosti. Najbolja osveta će stoga uvijek biti ona koja se ne izvrši ili bolje rečeno živjeti dobro i to što nas drugi vide sretnima nedvojbeno je najbolja osveta od svih.

Popularni Postovi