
Izražavanje negativnih emocija ne znači gubiti razum. Ljutiti se i reći dosta je, došao sam do granice, reagirati na one koji žele da budemo pokorni, predvidljivi i šutljivi je zdrava, pa čak i nužna reakcija. Naposljetku, naš temperament ima svako pravo preplaviti se s vremena na vrijeme kako bi nam omogućio da se izrazimo i omogućio nam da kanaliziramo te negativne emocije.
Biografi Winstona Churchilla kažu da je slavni britanski premijer naslijedio očeve liderske sposobnosti i viktorijanski aplomb. Imala je majčinu tvrdoglavost, energiju i urođenu sposobnost zavođenja. No, kako je sam političar više puta rekao, njegovu obitelj odlikovao je i osebujan grb koji je također rezignirano čuvao u podrumu svog uma: depresija.
Ljutnja je problematična samo ako je vrlo intenzivna, česta i iracionalna. Ako se njime upravlja inteligentno, može biti naš najbolji kanal za rješavanje nekih situacija.
Njegov crni pas kako ga je nazvao Churchill progonio je najdublju intimu njegova života . Izvana je bio muškarac anksioznost progutani su poput kamenja poput ploča da bi se probavili jedan po jedan u strogoj tišini.
Budući da je političar imao puno pravo s vremena na vrijeme izgubiti pribranost kako bi pokazao hrabrost i energiju, ali čovjek se uvijek skrivao zajedno sa svojim crnim psom, svojim knjigama i svojim beskonačnim bocama

Negativne emocije možemo izraziti bez gubitka pribranosti
Naše društvo nas je pogrešno naučilo da postoje plemenite emocije i nečiste emocije. Ako u ovom istom trenutku kažemo da je bijes i ljutnje su zdravi, vjerojatno će mnogi izjavu smatrati kontradiktornom. Kako emocije tradicionalno povezane s agresijom, svađom ili čak nasiljem mogu biti plemenite?
Pa, ove atribucije koje su tako uobičajene među stanovništvom daljnji su primjer našeg nedostatka kompetencije u emocionalnim stvarima. Zapravo, to nam mora biti jasno nema plemenitih emocija i nečistih emocija . Postoji još više ako pogriješimo i dugoročno potisnemo, progutamo ili prikrijemo svoj bijes, osim emocionalne probavne smetnje, emocije koje nazivamo plemenitima izgubit će na intenzitetu.
Imamo puno pravo izražavati negativne emocije. Idealno je, međutim, to učiniti s inteligencijom i asertivnošću. Dajmo si dopuštenje da svoj bijes pokažemo prema svemu što nam izaziva kontradiktornost, ljutnju ili nervozu. Povezivanje tih emocija s nelagodom uopće ne znači da su one nečiste. Njima, između ostalog, dobivamo neizostavan element za naše psihološko blagostanje : afirmirati se i rješavati sukobe kako bismo se mogli puno bolje prilagoditi kontekstu u kojem se krećemo .
Ljudi su rođeni sa sposobnošću da budu agresivni. Međutim, to nas ne čini lošim ljudima. Ljutnja nas prati od djetinjstva i naša je odgovornost koristiti je na funkcionalan način kako bismo se obranili i postavili granice.
Adaptivni bijes i pravedni bijes
Anna je profesorica u srednjoj školi i predaje matematiku nekoliko grupa treće godine. Osim što je odličan nastava Ima izvrsne liderske kvalitete za svoju profesiju. Ona zna kako komunicirati sa svojim učenicima kada ne obraćaju pažnju na nju ili kada ne rade kako bi trebali. Spretna je u komunikaciji, brza je u odabiru i zna izbaciti svoje emocije tako da pozitivno utječu na učenike. Energijom koju dobiva iz svojih emocija uspijeva ih potaknuti, usmjeriti i inspirirati.
Međutim sve ove kvalitete koje Anna pokazuje u razredu ne zna snaći u privatnoj sferi sa svojom obitelji i svojim partnerom . Radi tisuću vratolomija kako bi ih sve zadovoljila, pronalazi vrijeme kojega nema i nesposobna je odbiti bilo koju uslugu, zahtjev ili hir koji od nje traži njezina obitelj. Naša protagonistica akumulira toliku razinu ljutnje i frustracije da shvaća da će to u svakom trenutku negativno utjecati na njezin rad.
U nastavku predlažemo da razmislite o nekim jednostavnim načelima koja bi bila od velike koristi Anni i bilo kojoj drugoj osobi u istoj situaciji.
Strategije za inteligentno izražavanje negativnih emocija
Prije svega, moramo zapamtiti detalj: da bismo izrazili negativne emocije bez gubitka razuma, moramo koristiti funkcionalnu, prilagodljivu i kontroliranu ljutnju. Na to mislimo komunikacija pri čemu se osoba ne služi vikom, uvredama ili beskorisnim prijekorima. Ona komunikacija u kojoj svaka izgovorena riječ prvo prolazi kroz filter poštovanja, smirenosti i čvrstoće.
Osjećaji se ne smiju potiskivati niti prikrivati . Ako postoje stvari koje nas živciraju, koje nas ograničavaju i koje nas bole, nemojmo gristi metak kao netko tko guta hranu koja mu se ne sviđa zatvorena nosa.
Nije čak ni pitanje da odmah reagiramo na ono što nam se ne sviđa kad nas uhvati ljutnja.
Idealno u tim slučajevima je unaprijed isplanirati što reći, kako i kada. Ovaj plan nam daje mogućnost da budemo inteligentniji, a to ne znači nužno lažni ili umjetni.
Da zaključimo kao što smo vidjeli Dobro kontrolirana ljutnja ima veliki potencijal, odnosno nudi nam snagu potrebnu za rješavanje mnogih situacija . Gubitak pribranosti na inteligentan, pun poštovanja i asertivan način stoga nam daje mogućnost da se oslobodimo tog čvora želudac pa čak i onaj crni pas zvani depresija kojeg je Winston Churchill u brojnim prilikama i tajno vodio u šetnju dobar dio svog života.