Svi se želimo osjećati dobro i to je načelo koje je teško poreći. Ako nekoga pitamo što želi postići u svom životu rijetko će odgovoriti da želi biti nesretan, tužan ili neuspješan i obrnuto reći će nam da želi biti sretan. Ljudi žele biti sretni i daju sve od sebe kako bi pronašli svoju sreću.
Unatoč tome, iako svi žele biti sretni i zadovoljni svojim životom, malo ljudi zna kako to postići. U današnje vrijeme definiranje sreće je komplicirano, živimo u paradoksu prema kojem nas bilo koji predmet može približiti tom osjećaju, ali istovremeno ništa nije dovoljno da budemo istinski sretni.
Umjesto da budemo suočeni sa subjektivnim stanjem sreća lovimo koncept koji smo pretočili u ideal . Danas je sreća postala mit koji predstavljaju predmeti koji obogaćuju nekolicinu ljudi na račun nezadovoljstva mnogih.
Beskrajna potraga za srećom
Dovoljna je obična pretraga na internetu da shvatimo trenutnu opsjednutost potragom za srećom . Postoje milijuni članaka koji govore o tome što treba ili ne treba učiniti
Nismo sami opsjednut od postizanja sreće, ali je također želimo u svim područjima našeg života : raditi sami kao par s obitelji svaki dan u životu… Na svim mogućim područjima tražimo male ključeve koji će nam pomoći da se osjećamo manje nesretnima.
Ova potraga je posao bez kraja sama sreća sada je postala ideal koji je nemoguće postići . Trenutna definicija koju pripisujemo sreći bliža je onoj romantične ljubavi u filmovima ili onoj epske potrage za Svetim gralom, a ne njenom pravom značenju.
Trgovina srećom
Tvrtke i svijet oglašavanja nikada nisu zanemarivali potrebe svojih sadašnjih i potencijalnih kupaca . I jedni i drugi traže nezadovoljene potrebe, a ako one ne postoje, brinu se hoće li ih stvoriti ili traže nove kako bi predstavili proizvod ili uslugu koji ih zadovoljavaju.
Sreća privlači pažnju prodaje i svi žele biti sretni. Tvrtke to znaju i traže povjerenje i zadovoljstvo kupaca kroz planirane strategije. Igraju se emocijama kako bi potaknuli ljude da postignu sreću kroz potrošnju.
Sreća je postala još jedan faktor potrošnje kao da se radi o proizvodu koji možemo kupiti u supermarketu plativši određeni iznos.
-Angela Vallvey-
Nije slučajno što se ekonomska kriza poklapa s gorljivom prodajom sreće . U vrijeme krize sreća je novac.
Diktatura sreće
Ne samo da je sreća postala predmetom potrošnja ali nam je i nametnuto kao neizbježno pravilo. Prolazili smo želim al moram biti sretan a na tom smo putu asimilirali i izraze poput: htjeti je u stanju.
Izrazi ove vrste su dvostrana kovanica. S jedne strane šire pozitivizam i motivaciju da ništa nije nemoguće ili da se moram više smješkati a manje žaliti, a s druge da moram biti veseo ili da sam htio, a nisam uspio pa sam napravio nešto krivo.
U kontekstu društva u krizi u kojem je prodaja sreće marketinška strategija mnogih tvrtki, uvijek se dobro prisjetiti da ponekad, koliko god nešto željeli, ne možemo to uvijek dobiti . Nadalje, ne smijemo zaboraviti da odgovornost za neuspjeh
Sreća ne živi sama
Sreća je subjektivan osjećaj kao i mnogi drugi, jedan je među mnogima. Privatni život svakoga od nas sastoji se od emocije i osjećaje u rasponu od vedrine i sreće do tuge ili ljutnje.
sve je u redu emocija ima svoju korisnost i svi su neophodni i obavljaju određenu funkciju. Emocije nam pomažu da našim iskustvima damo smisao
Disney je morao doći i objasniti nam da su ljutnja i tuga neophodni i da nas upravo oni čine ljudima kakvi jesmo. U filmu Inside Out prava junakinja je tuga, a pad otoka gluposti u mozgu djevojčice najbolja je metafora za ono s čime se moramo suočiti.
-Quique Peinado-
A što vam je potrebno da budete sretni?
Sreća nema unaprijed utvrđene smjernice niti ovisi o markiranim proizvodima ili čarobnim formulama. Svatko od nas ima svoju osobnost, ukuse i sklonosti. Što čovjeka može usrećiti osoba to bi za nekog drugog mogla biti katastrofa.
Sreća se ne postiže kupovanjem majica s pozitivnom porukom, slijeđenjem tuđih planova ili glumljenjem osmijeha kako biste dobro ispali na fotografiji. Sreća je mnogo jednostavnija: radi se o postavljanju pravih pitanja i traženju odgovora daleko od standardnih tekstova ili praznih proizvoda.
Da, danas su svi sretni. To je ono što od tada govorimo djeci
-Aldous Huxley. Novi svijet-
