Iznenađenje: prolazna i neočekivana emocija

Zamislimo da ne reagiramo na zabavu koju nismo očekivali kada nam netko da neočekivani dar ili kada hodamo pločnikom i čujemo buku. U svim ovim slučajevima izostavljamo jednu od šest glavnih emocija! Govorimo o iznenađenje, zaboravljena, ali fascinantna emocija koja se javlja pred nečim novim.

Svijet emocija vrlo je zanimljiv. Obično mislimo na sreću, tugu, ljutnju i strah; skloni smo zaboraviti iznenađenje i gađenje čak i ako je potonje uzelo maha u filmovima posvećenim emocijama kao što su Iznutra prema van .

U ovom članku istražujemo najprolazniju emociju, kao i najneočekivaniju: iznenađenje. Otkrit ćemo od čega se sastoji, njegove karakteristike i učinke.

Život je pun iznenađenja: kada se najmanje nadate, dogode se stvari koje ste najmanje zamišljali.

-Anonimno-

Iznenađeni o čemu se radi?

Iznenađenje je iznenadna emocija koja se manifestira kada se suočimo sa situacijom ili kontekstom koji nismo očekivali. Dolazi i prolazi brzo i jednako brzo se povezuje s drugom emocijom u skladu sa situacijom.

I Koji je razlog ove veze? Zamislimo da hodamo ulicom kad nas iznenada netko napadne ili da smo skoro kod kuće i na vratima nađemo nekoga koga nismo očekivali kako drži buket cvijeća.

Kakva bi bila naša reakcija? Svakako iznenađenjem a onda ovisi o situaciji; na primjer u slučaju agresije sljedeća emocija bit će ljutnja ili strah, a u slučaju cvijeća to će biti radost. Iznenađenje stoga odgovara kontekstu.

Ruku pod ruku s emocionalnom reakcijom dolazi do povećanja kognitivne aktivnosti. To nam omogućuje analizu faktora povezanih s iznenađenjem. Ovdje se iznenađenje brzo povezuje s emocijom.

Iznenađenje je stoga dio osnovnih emocija zajedno s radošću, ljutnjom, strahom, tugom i gađenjem. Prisutan je u svakoj kulturi! I to znamo zahvaljujući Paul Ekman psiholog specijaliziran za eksternalizaciju emocija.

Karakteristike iznenađenja

Iznenađenje nije ni pozitivno ni negativno: ono je neutralan izraz. Pogledajmo neke karakteristike:

• To je najkraća emocija od svih.
• Javlja se iznenada.
• Mogu ga izazvati novi podražaji.
• Može se pojaviti nakon pojačanog i iznenadnog podražaja.
Iznenađenje je odraz stvarnosti: Mnogo je nepredvidivih aspekata u našoj budućnosti.
• Pojačava se kada situacija ima određenu važnost za nas.
• To je podvučeno sljedećom emocijom.
• Promiče pozornost kada se suočimo s novim podražajima.
• Može se dogoditi nakon prekida obavljane aktivnosti.

Bitno je jer potiče radoznalost i učenje. Također može uključivati ​​uvjerenja o određenim događajima. Na primjer, kada osoba zauzme neočekivani stav, argumenti postaju iznenađujući i većinu vremena uvjerljivi.

Učinci iznenađenja

Iznenađenje potiče pojavu emocije i primjereno ponašanje neočekivane situacije . Eliminira zaostalu aktivnost središnjeg živčanog sustava koja bi mogla ometati odgovarajuću reakciju na nove stvari. Također ima fiziološke i subjektivne učinke, da vidimo koje.

Fiziološki

Fiziološki učinci povezani su s funkcioniranjem organizma. Iznenada se pojavljuju dvije vrste aktivacija:

Aktivacija autonomnog živčanog sustava. Dolazi do smanjenja broja otkucaja srca, periferne vazokonstrikcije i vazodilatacije cefaličnog sustava, naglog povećanja vodljivosti kože i širenja zjenica.

Aktivacija somatskog sustava.Postoji privremeni porast neuronske aktivnosti koji se može identificirati desinkronizacijom. Međutim, ako je odgovor nespecifičan ili dugotrajan, desinkronizacija uključuje cjelinu cerebralni korteks i postaje toniran.

Ova je emocija također povezana s tjelesni izraz tipično: obrve i gornji kapci se podižu, zjenice se šire, otvaramo usta i čeljust se spušta. Koljena se mogu lagano savijati, a tijelo se može naginjati ako stojimo. Sve to može biti popraćeno zvukovima ili riječima poput: ah oh mmh…

Subjektivni učinci

To su učinci koji se temelje na prosudbama i osjećajima pojedine osobe. Trajanje će ovisiti o tome kada započne sljedeća emocionalna reakcija. Stoga se pobrinite da potaknete prijelaz na sljedeću emociju.

Glavni subjektivni učinak je takozvani fenomen praznog uma. To se događa jer nas situacija zatekne nespremne i jer je teško dati objašnjenje što se događa u tom trenutku.

Nadalje iznenađenje je osjećaj koji je teško definirati zbog količine podražaja koji ga mogu izazvati. S druge strane, vrlo često djeluje kao prolog ili uvod u drugu emociju. Odnosno, nakon iznenađenja vrlo često se osjećamo veselo ili ljuto.

Iznenađenje: uvod u drugu emociju

Možda zbog same svoje prirode kao prologa najkraća emocija od svih ali to ga ne čini manje važnim s evolucijskog gledišta. Ono zapravo potiče procese pažnje, sklonost istraživanju i znatiželju pri suočavanju s nepoznatim situacijama. To čini usmjeravanjem kognitivnih procesa na temelju situacije koja se predstavlja.

Iako o tome obično ne govorimo, često ga isprobavamo i nije slučajno da je to jedna od ključnih točaka viralnog oglašavanja. U prilog ovoj tezi ide i studija koju je proveo Alberto Dafonte G ó mez od strane Iberoamerički znanstveni časopis za komunikaciju i obrazovanje u kojem su analizirani najčešće dijeljeni videi. Hipoteza je da se 76% najuspješnijih videa uglavnom oslanja na iznenađenje. Nevjerojatno zar ne?

Na kraju to je altruistična emocija. Potiče naknadnu emocionalnu i bihevioralnu reakciju počevši od analize nove situacije. Drugim riječima, priprema nas da brzo prijeđemo na sljedeću emociju. A savršen pratilac iznenađenja je radost.

Život donosi iznenađenja, životna iznenađenja.