Temeljna prava nastala su u Francuskoj krajem 18. stoljeća Deklaracijom o pravima čovjeka i građanina. Koncept ljudskih prava seže do prirodnog prava koje su u antici uspostavili Rimljani a na temelju racionalnih ideja izvedenih iz prirode stvari.
Pod zakonom podrazumijevamo skup pravnih pravila koje je stvorila država u svrhu reguliranja ponašanja ljudi i čije nepoštivanje povlači za sobom sudsku sankciju.
Zakon dakle uspostavlja osnovu za društveni suživot s ciljem osiguranja sigurnosti, jednakosti, izvjesnosti, slobode i pravde za svakog člana. Cilj je uspostaviti sklad, red i društvenu ravnotežu.
Ovim člankom želimo rasvijetliti pojmove vezane uz ljudska prava i temeljna prava kao i njihove karakteristične razlike i njihov društveni učinak.
Ljudska prava
Slijedeći definiciju zakona možemo uvesti i razumjeti ljudska prava kao ograničenje djelovanja države prema pojedincima dajući im prostor od sloboda prema njihovom stanju kao ljudskih bića.
Ljudska prava su stoga neophodna za život s dostojanstvom slobodno u poštenom i mirnom kontekstu.
Svi uživamo samim time što postojimo . Nema razlike između seks nacionalnost etnička pripadnost boja vjera prebivalište jezik politička stranka starost ili društveno, kulturno ili ekonomsko stanje.
- Univerzalni.
- Nepovrediv.
- Neprenosivo.
- Neizostavan.
- Međuovisni.
Međunarodno pravo ljudskih prava utvrđuje obvezu svih zemalja da djeluju na takav način da promicati i štititi ljudska prava i temeljne slobode pojedinaca. Temelji ovog skupa pravila nalaze se u Povelji Ujedinjenih naroda (1945.) i u Opća deklaracija o ljudskim pravima (1948).
Temeljna prava
Da bi temeljno pravo postojalo, prvo mora postojati ljudsko pravo. Može se smatrati temeljnim pravom jamstvo koje nacija nudi svim pojedincima unutar svojih granica . Zbog svoje važnosti, ova su prava regulirana Magna Cartom unutar ustava država.
Razlikuju se od ostalih prava utvrđenih ustavima jer su neotuđiva (stječu se rođenjem) i ne mogu biti predmet transakcija ili razmjena.
Obrana temeljnih prava općenito je agilnija u pravosudnom smislu, barem u demokratskim društvima kako se ona smatraju temeljni stup društvo . U tom smislu napominjemo da svaka država ima svoja temeljna prava. Nažalost, mnogi od njih se ne poštuju.
Razlika između temeljnih prava i ljudskih prava
Glavna razlika je u teritorijalnosti . Ljudska prava su univerzalna bez ikakvih ograničenja. S druge strane, temeljna prava potpadaju pod poseban pravni sustav s posljedičnim ograničenjima predviđenim zakonom. Koncept temeljnog prava stoga prevladava u pravnom sustavu jedne države.
Temeljno pravo je prije svega pravo utvrđeno ustavom, stoga se prethodno postojanje prava mora uzeti u obzir za konfiguraciju temeljnog prava.
Ljudska prava imaju puno širi sadržaj od temeljnih prava . Razlika između to dvoje je bitna; zapravo, nisu sva ljudska prava priznata kao temeljna prava.
U tom smislu može se vidjeti kako se u unutarnjem poretku država, a posebno u ustavnoj doktrini, pravi razlika između jednog i drugog. U državnom sustavu de facto prevladava koncept temeljnog prava.
Ova diferencijacija s pripadajućim posljedicama ne odgovara postojanju pluralističkog pravnog poretka unutar države . Među ostalim posljedicama, postojanost ove razlike između temeljnih prava i ljudskih prava ima tendenciju potkopavanja učinkovitog uživanja ekonomskih, društvenih i kulturni .
