Mozak optimista pristupa stvarnosti, obrađuje je i drugačije shvaća. Ta sposobnost da se vidi zraka sunca čak i tamo gdje svi drugi vide samo zid ili zatvoreni prozor povezana je s vrlo specifičnim područjima mozga odgovornima za otvorenost, fleksibilnost, otpornost i sposobnost boljeg upravljanja stresom svakodnevnog života.
Dakle, istina je da mozak optimista radi li drugačije od onoga pesimistične osobe? Mora se naglasiti da s anatomske točke gledišta (kao što je i logično) nema razlike između to dvoje. Svaki čovjek ima istu strukturu mozga, stoga je bitna razlika u načinu na koji se ova područja aktiviraju i međusobno povezuju.
Naš mozak nas definira što radimo i mislimo i kako pristupamo životu. Na primjer, znamo da kronični stres i održavanje visokih razina kortizol dulje vrijeme mogu modificirati neke moždane strukture uključujući hipokampus, amigdalu i limbički sustav. Ako se to dogodi, naše pamćenje je pogođeno, naš raspon pažnje je drastično smanjen, a naša sposobnost donošenja odluka također je ugrožena.
Mozak, ovaj senzacionalni organ koji je u potpunosti odraz grandiozne evolucije naše vrste, ipak ima svoje granice. Nije uvijek onoliko učinkovito koliko bismo očekivali. Naime, dobro je poznato da postoje ljudi s većom genetskom predispozicijom za razvoj mentalnih poremećaja poput depresije i anksioznosti. Drugi se, naprotiv, čine otpornijima i bolje podnose stres zahvaljujući sretnoj kombinaciji genetskog obrazovanja i osobnih strategija suočavanja.
Ukratko, ljudski mozak karakterizira izvanredan plastičnost ; svatko može nastojati usvojiti malo optimističniji stav koliko god je to moguće.
Optimizam je osnova hrabrosti.
-Nicholas M. Butler-
Rađaju li se ili postaju optimisti?
Svi poznajemo neizlječive optimiste. Ljudi koji kao da ne vide poteškoće kada imaju problem koji ne gube pozitivu ni u najgorim trenucima i koji svoj entuzijazam prenose i na druge. Kako im to uspijeva? Jesu li rođeni s ugrađenim optimizmom? Ili su mu možda trebale godine samoupravljanja i pozitivne psihologije da postane ovakav?
Studije poput one koju je proveo King's College London otkrivaju zanimljive podatke o optimizmu. Genetika je odgovorna za samo 25% našeg pozitivnog stava, što znači da samo taj mali postotak optimizma nasljeđujemo od svojih roditelja. Ostalo, htjeli mi to ili ne, ovisi o našem stavu, našoj viziji života i našoj odlučnosti.
Stručnjaci u tom sektoru poput dr. Leah Weiss, profesorice na Sveučilištu Stanford i stručnjakinje za svjesnost na poslu, potvrđuju da su neki ljudi po prirodi zapravo optimistični. Međutim, on to objašnjava ti ljudi u određenom trenutku odlučuju kakav će stav zauzeti prema problemima i koje će strategije upotrijebiti da proizvedu promjenu.
Što čini mozak optimista drugačijim?
Prije nego što prijeđemo na opis mozga optimista, postoje neki aspekti koje treba razjasniti. Prije svega, treba naglasiti da optimizam nije nužno sinonim za sreću. Optimističan stav jednostavno uključuje sve strategije i vještine koje nam omogućuju da poboljšamo kvalitetu svog života. Optimizam
Pozitivan stav tipičan za optimistične ljude dolazi iz vrlo važne sposobnosti: znati kako upravljati svakodnevnim stresom.
Ova optimistična vizija omogućuje vam bolje upravljanje tuga . Optimistični ljudi stoga su manje podložni anksioznim i depresivnim poremećajima. Također se čini da su skloniji uspostavljanju čvršćih i trajnijih veza.
Mozak optimista: lijeva hemisfera
Doktor Richard Davidson, direktor laboratorija za afektivnu neuroznanost na Sveučilištu Wisconsin, proveo je niz studija kako bi pokazao fenomen koji je jednako zanimljiv koliko i rječit. Sam Daniel Goleman u jednom od svojih članci objašnjava rezultate ove studije:
Kada je osoba uznemirena, ljuta ili ima visoku razinu tjeskobe, ljutnje ili frustracije, najaktivnija područja mozga su amigdala i desni prefrontalni korteks . Naprotiv, kada smo u pozitivnijem emocionalnom stanju, optimistični, entuzijastični i puni energije, lijevi prefrontalni korteks bilježi više razine aktivnosti.
Ovo istraživanje stoga pokazuje da pozitivne emocije aktiviraju lijevu hemisferu mozga. Pa evo nas
Dobro je imati na umu zanimljivu činjenicu koju David Goleman često ističe u svojim knjigama i člancima: svi možemo razviti pozitivan, otvoren i fleksibilan stav. Samo trebamo naučiti bolje upravljati stresom, kanalizirati svoje emocije i koristiti ih u svoju korist. Nikad nije kasno, skoncentrirajmo se i uvijek usmjerimo pogled prema horizontu.
