Laozi je kineska riječ koja znači stariji gospodar . To je također ime filozofa i mislioca za kojeg se pretpostavlja da je živio oko 6. stoljeća pr. i kome je pisanje Daodejing knjiga života i vrline. No, ta je figura i danas obavijena velom tajne, toliko da mnogi sumnjaju je li on doista postojao.
Ono što je međutim sigurno jest da njegova navodna intelektualna ostavština uspjela je preživjeti do danas . Radi li se o djelu jednog čovjeka ili više njih možda i nije bitno. Bitno je da je uspjela oblikovati učenja koja nam se prenose i danas, tisućama godina kasnije.
Dobre riječi korisne su za pregovaranje, ali da biste postali istinski veliki, potrebna su dobra djela.
-Laozi-
Laozi nam je ostavio ogromno nasljeđe mudrosti. Njegovo razmišljanje odražava različite bitne principe istočnjačke kulture. To je himna razboritosti, jednostavnosti i smirenosti. Uzdiže vrijednosti inteligencije i umjerenosti. Danas vam želimo ponuditi pet njegovih prekrasnih aforizama za koje se nadamo da će vam pomoći da razmislite.
1. Sreća u očima Laozija
Laozi je mnogo razmišljao o sreća . Ideja ovog istočnjačkog filozofa mnogo stoljeća prije pojave konzumerizma bila je da je potrebno razdvojiti sreću od posjeda. Jedna od njegovih besmrtnih rečenica u kojoj se bavi ovom temom kaže: Tko nije zadovoljan s malim, neće biti sretan ni s mnogo.
Ovo razmišljanje nas poziva da sreću smjestimo u okvir u kojem ona ne ovisi o onome što imamo. Na taj način, imati malo nije sinonim za nesreću. Baš kao što imati puno ne znači biti sretan. Blagostanje se postiže polazeći od stvarnosti koja nema nikakve veze s posjedom. Sreća i nesreća su u nama, a ne u onome što nas okružuje.
2. O krutosti i fleksibilnosti
Mnogi su ljudi uvjereni da su čvrstina i okomitost velike vrline. Međutim, ova perspektiva ne nalazi podudarnost u logici života. Gdje ima života ima i promjena. I gdje je promijeniti nužno mora postojati prilagodba. Život ne traži od nas da ostanemo učvršćeni poput čelične šipke, već da tečemo poput potoka.
Laozi nam je ostavio sjajno razmišljanje o ovoj točki: Čovjek u životu je mekan i neprestano se razvija. Kad umre, postaje krut i nepromjenjiv. Biljke na suncu su savitljive i elastične. Ali kad umru, suhi su i smežurani. Zato je sve što je meko i savitljivo povezano sa životom, a ono što je nepromjenjivo približava se smrti .
3. Volite i budite voljeni
Davno prije pojave i širenja humanističkih doktrina, Laozi nam je ponudio viziju ljubavi kao energije. Filozof ističe razliku između voljeti i biti voljen u jednom od svojih najpoznatijih aforizama: Biti duboko voljen daje nam snagu; Duboko voljeti nekoga daje nam hrabrost .
Postoji suptilna, ali temeljna razlika između snage i hrabrosti. Snaga se može definirati kao fizička ili subjektivna sposobnost da se nešto učini. Hrabrost se, s druge strane, odnosi na odluku i volju da se to učini. Snaga je biti u stanju učiniti. Hrabrost željeti učiniti. Emocionalna razlika između ta dva koncepta je ogromna. Dok volja vodi do moći, suprotno se ne događa uvijek.
4. Želja i frustracija
Istočna kultura vrlo je oprezna u pogledu odbijanja želje. Zapravo se smatra izvorom bezbrojne patnje. Njihova je filozofija više orijentirana na sposobnost odricanja od onoga što se ima, a ne na sposobnost traženja onoga što se želi. Vjeran ovoj misli Laozi je ovako razmišljao:
Tko ne želi, ne doživljava frustraciju. A oni koji ne osjećaju frustraciju, ne ljute se. Stoga pravi mudrac mirno čeka da se sve dogodi bez ikakve želje. Samo tako može zavladati mir i svijet slijediti svoj prirodni tijek.
U našoj zapadnoj kulturi ova se misao može činiti gotovo apsurdnom. Živimo u društvu u kojem ambicija vidi se kao izvor rasta i napretka. Pa ipak, stvarnost našeg vremena pokazala nam je da želja može biti i rupa bez dna koja nas, nažalost, nikada ne zadovoljava.
5. Boriti se ili povući?
Istok je kolijevka borilačke vještine . Ipak, paradoksalno, većina ovih vještina ima kao svoje najviše načelo pokušaj izbjegavanja borbe. Zapravo, najveća lekcija rata je potreba da se naporno radi kako bi se on izbjegao. To je ono što filozof tvrdi kada kaže: Knjiga stratega kaže: Ne izazivaj borbu, prihvati je. Bolje se povući metar nego napredovati centimetar .
Laozijeva misao svakako je veliki dar i izvor mudrosti. On ne samo da nam nudi vodič za učenje umijeća dobrog življenja, već koristi jezik poezije da prenese svoja učenja. Svakako imamo puno za naučiti od ovog tajanstvenog milenijskog lika koji se danas čini življim i relevantnijim nego ikad.
