Ponekad život zapne tu u epicentru našeg tijela. Kao čvor koji oduzima zrak, glad i želju za životom uz želudac. Ne radi se o leptirima nego o crnoj rupi koja sve zarobi i sve pojede. Anksioznost: neprijatelj za kojeg znamo da je povremeno nemoguć, što ubrzava život i iskrivljuje ambicije i prioritete.
Stručnjaci već neko vrijeme proučavaju praznine koje anksioznost ostavlja u tijelu. Tema je, koliko god čudna izgledala, iznenađujuća. Na odjelu psihijatrije bolnice Johns Hopkins, primjerice, otkriveno je da se kod osoba koje pate od generaliziranog anksioznog poremećaja nakuplja kronična napetost u frontalnom mišiću - koji se nalazi desno u čelu - kao i stalna preopterećenja u gastrocnemius mišićima - takozvanim mišićima potkoljenice.
-Konrad Lorenz-
Ipak, najčešći simptom, najprepoznatljiviji i koji izaziva najveću nelagodu, zahvaća probavni sustav: jednjak, želudac i crijeva. Gastrointestinalna bol i tjeskoba dijele vrlo blisku biološku vezu. To ne možemo zaboraviti naš probavni sustav obložen je vrlo kompliciranom mrežom živčanih stanica pa čak i ako ova mreža neurona ne emitira niti proizvodi bilo kakvu vrstu misli ona utječe na naše raspoloženje .
Ovaj drugi mozak odgovoran je za regulaciju proizvodnje serotonina, poznatog hormona sreće, te reagira na stres. Kada smo nervozni ili imamo problema s krvnim tlakom, tjeskobom ili nemirom želudac reagira proizvodnjom adrenokortikotropno proteinski hormon koji ponekad djeluje kao neurotransmiter.
Tada se javlja bol, visceralna preosjetljivost i pokretljivost crijeva kada nam se čini da nam se sve u želucu vrti.
Leptiri i crne rupe
Marta ima dva posla i jako malo slobodnog vremena. Svog 6-godišnjeg sina viđa tek kada dođe kući kada ostane malo duže budan kako bi mu majka poželjela laku noć i ušuškala ga prije spavanja. Svaki dan je pita kada bi mogli nešto raditi zajedno, igrati se, crtati, ići u šetnju... Marta mu uvijek odgovori nedjeljom. U nedjelju radimo ono što želite, vidjet ćete... Međutim, kada taj dan dođe, Marta se osjeća gušeno do te mjere da ne može ustati iz kreveta.
U te nedjelje nemira i gorčine umotam se u plahte umor a očaju nedostaju oni dani kad su joj se samo leptirići komešali u trbuhu. Sada su tu crne rupe, skrivene suze, strah da se ne dočeka kraj mjeseca i da dani nemaju dovoljno sati za sve... Trbuh joj je poput velike lopte isprepletenih čvorova koji je svakim danom sve više opterećuju.
Moguće je da mnogi od vas koji ovu priču promatrate s vanjske strane vide najjednostavnije rješenje Martinog problema: bolje se organizirati, ostaviti jedan od dva posla ili pronaći bolji koji joj omogućuje više slobodnog vremena za druženje sa sinom. Ipak kada patite od tjeskobe, moždani krug koji nas tjera da donosimo odluke ne radi ispravno. Taj neuronski mehanizam je u ovim slučajevima potpuno pogrešan.
Donošenje odluka vrlo je rafiniran kognitivni proces koji zahtijeva vaganje rizika, procjenu nagrada i analizu odnosa između naših postupaka i njihovih posljedica. Kad netko ima visoku razinu anksioznosti, sve ove heurističke vještine zakažu. To je zato što ne smijemo zaboraviti da se anksioznost sastoji od kognitivne i somatske komponente. Prvi ostaje vezan uz misli koje djeluju blokirajući osobu: To je ono što imam, ne mogu to promijeniti, više nisam od koristi, sve je izgubljeno....
Somatsko ponašanje, s druge strane, uključuje sve fizičke procese koji prate stanje tjeskobe: suhoću grla, drhtanje, bolove u mišićima, glavobolje i probavne promjene. Ispada da je jasno razmišljanje kao rezultat zaista složeno.
33 načina da se nosite s tjeskobom
Kada govorimo o tome koje strategije usvojiti da bismo se nosili s tjeskobom i crnim rupama koje nas okružuju, moramo se još jednom sjetiti da Ne postoji jedinstvena formula koja može riješiti sve probleme. Pristup uvijek mora biti višedimenzionalan, obuhvaćajući bihevioralna, kognitivna i fizička područja.
Jedino čega se moramo bojati je sam strah
-Franklin D. Roosevelt-
Tu prazninu u želucu s kojom se mnogi od nas često susreću u svakodnevnom životu i koja nam nerijetko oduzima zdravlje i dobrobit možemo riješiti primjenom raznih savjeta koje ćemo sada pobliže vidjeti. Samo treba uložiti snagu volje i biti dosljedan zapamtite da ne vrijedi odgađati za sutra bol ili brigu koju osjećamo danas.
Strategije za smirivanje tjeskobe
- Vježbajte polagano, duboko disanje.
- Recite sebi naglas kako se osjećate: Ja sam prestrašen kako to da osjećam to i to.
- Svaki dan idite u šetnju barem pola sata.
- Bojanje mandala.
- Dobiti masažu.
- Idite u šetnju prirodom.
- Zapitajte se: Što je najgore što mi se može dogoditi?; onda si odgovorite: Kako da se ponašam ako se to meni dogodi?
- Odvojite vrijeme za aktivan rad na rješenju problema i dopustite svom umu da smireno i bez žurbe dođe do rješenja.
- Napravite opuštajuću kupku.
- Oprostite sebi što niste uspjeli spriječiti ponavljanje problema.
- Čišćenje kuće i bacanje onoga što ne koristite i što vam ne treba pripada drugom trenutku u vašem životu.
- Isključite mobitel ili televizor i prepustite se tišini.
- Vidjeti nekoga zbog koga se osjećamo dobro.
- Danas obavite onu aktivnost o kojoj već dugo razmišljate.
- Grleći svog ljubimca.
- Ako ste pogriješili, izradite akcijski plan kako se to ne bi ponovilo u budućnosti.
- Zapitajte se donosite li ishitrene i previše negativne zaključke o nekim stvarima.
- Zapitajte se pristupate li životu s previše katastrofične perspektive.
- Napravite popis stvari koje volimo na sebi.
- Ako nas nečije ponašanje uznemirava, analizirajte ga i što možemo učiniti po tom pitanju.
- učiniti joga .
- Promijenite svoju rutinu.
- Čitajte prije spavanja. Neka vam to postane dnevna navika kao posljednji trenutak u danu.
- Razmislite kakav biste željeli da vam bude život i što možete učiniti da bude takav.
- Pitajte prijatelja što rade kako bi se nosili s tjeskobom.
- Naučite jesti smireno bez žurbe.
- Provjerite da ne upadnete u pogreške u razmišljanju kao što su: shvaćanje svega osobno gledanje života crno-bijelog vjerovanje da se sreća događa samo drugima.
- Fraze svaki dan dar: šetnja, film, sat vremena dobre glazbe...
- Prisjetite se s kakvim se teškoćama suočavalo u prošlosti.
- Ako zamislite negativan ishod za određenu aktivnost ili situaciju, promijenite karte na stolu: zamislite pozitivan ishod.
- Napiši tri stvari koje su nas zabrinjavale u prošlosti, a više se ne događaju.
- Bavite se sportom u kojem do sada niste probali: plivajte, zumba, streličarstvo...
Nemojte se ustručavati napraviti većinu ovih jednostavnih prijedloga svojima. Promjene koje možete doživjeti mogle bi vas iznenaditi.
