Očekivani životni vijek je prosječni životni vijek koji se očekuje za pojedinca u danom kontekstu. To je jedan od pokazatelja koji su Ujedinjeni narodi odabrali za ocjenu stope razvoja različitih zemalja svijeta.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) obavještava nas da očekivani životni vijek uvelike varira ovisno o tome gdje je osoba rođena i odrasla. Kao Zemlje s višim indeksom razvijenosti imaju duži životni vijek od nerazvijenih zemalja.
Očekivano trajanje života produžilo se za 5 godina od 2000. godine, ali zdravstvene nejednakosti i dalje postoje
-Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)-
Glavna direktorica WHO-a dr. Margaret Chan izjavljuje da je svijet napravio velike korake u smanjenju nepotrebne patnje i prerane smrti od bolesti koje se mogu spriječiti i liječiti, tvrdeći da je napredak neujednačen i da je najbolje što se može učiniti da se to riješi pomoći svim zemljama u postizanju univerzalne zdravstvene pokrivenosti.
Jaz koji postoji između razvijenih i nerazvijenih zemalja sve je dublji i ima izravne posljedice na kvaliteta života građana. Planiranje i unapređenje javnih politika na globalnoj razini jedna su od najboljih metoda za preokret situacije i produljenje životnog vijeka u zemljama u razvoju.
Očekivano trajanje života u Italiji i Europskoj uniji
Europski informacijski sustav o zdravlju i životnom vijeku (EHLEIS) MOST-Zdravlje čiji je temeljni cilj stvaranje europskog zdravstvenog informacijskog sustava integriranog u treći zdravstveni program EU.
Kroz dobivene podatke možete planirati nove mjere za prevenciju i poboljšanje kvalitete života stanovništva Europske unije koja djeluje na području produljenja zdravog životnog vijeka i prevencije bolesti, posebice onih kroničnih ili onih opasnih po život.
Prema i ISTAT podaci ažurirani do 2016 Italija je na prvom mjestu po očekivanom životnom vijeku zajedno sa Švedskom i Maltom za muškarce i na četvrtom mjestu nakon Španjolske, Francuske i Luksemburga za žene.
Koje su zdrave navike koje produljuju životni vijek?
Svjetska zdravstvena organizacija informira nas o čimbenicima koji utječu na zdravo starenje . Iako su neke varijable povezane sa starenjem genetske, kontekst je jednako važan. U tom smislu postoji velik broj kontekstualnih čimbenika koji utječu na prerano starenje.
Okolina utječe kada nam dopušta ili ne dopušta stjecanje stvari zdrave navike . WHO preporučuje da ih se pridržavate što je više moguće kako biste spriječili nezarazne bolesti.
Održavanje zdravih navika tijekom cijelog života, posebice uravnotežena prehrana, povremena tjelesna aktivnost i suzdržavanje od pušenja, pridonosi smanjenju rizika od obolijevanja od nezaraznih bolesti te poboljšanju tjelesnih i psihičkih sposobnosti.
-Svjetska zdravstvena organizacija-
Ideja je konzumirati najmanje pet porcija voća i povrća dnevno kako bi se smanjio rizik od patologija i osigurao unos prave količine dijetalnih vlakana. Jednako je važno poštujte svoje sate za spavanje možda noću budući da je odmor jedan od čimbenika koji najbolje povećavaju našu vitalnost.
WHO uvjerava da su nezdrava prehrana i nedostatak tjelesne aktivnosti glavni čimbenici rizika za zdravlje na globalnoj razini. Kao što je lako razumjeti, zdrava prehrana mora početi od prvih godina života kako bi donijela dugoročne koristi ako se pravilno održava.
Usvojiti pozitivne navike i u starosti stoga postaje važan čimbenik u određivanju poboljšanja nečijeg života. U osnovi trening i dobra prehrana pomažu u očuvanju kognitivnih funkcija kao i usporavanje propadanja i odgađanje ovisnosti.
