Panov labirint (2006.) mnogi smatraju remek-djelom redatelja Guillerma Del Tora film koji najbolje izražava njegovu kinematografiju, njegovu strast i njegovu maštu. Uspjeh filma je neosporan, osvojio je brojne nagrade uključujući tri Oscara: za najbolju kameru, najbolju režiju i najbolju šminku.
Priča je smještena u jedno od najtužnijih razdoblja u povijesti Španjolske: poslijeratno razdoblje kada su glad i siromaštvo bacili španjolsko društvo na koljena. Vrijeme kada je bilo teško zamisliti sanjati ili vjerovati u bajke. Međunarodna izolacija, podvrgavanje jednoj ideologiji (fašizam) i siromaštvo bili su svakodnevnica velikog dijela španjolskog stanovništva.
Panov labirint predstavlja nam dvije priče koje se na kraju stapaju u jednu. Odmah počinje simultanost priča: dok nam glas iz kadra govori o princezi koja je davno živjela u podzemnom kraljevstvu, čitamo neke naslove koji nas vraćaju u poslijeratnu Španjolsku (skrivene u planinama, naoružane skupine nastavljaju borbu protiv fašističkog režima koji se bori da ih uguši). Istodobno, u pozadini se čuje melodija s čisto fantastičnim notama i uznemireno disanje djevojčice u bolovima.
Djevojčica je Ofelija, poveznica između dvije priče. Iz najokrutnije stvarnosti pokoravanja režimu i otpora antifranački gerilac Panov labirint vodi nas u svijet mašte jedne djevojčice prema mašti i nevinosti koju su mnogi izgubili tijekom rata. Del Toro nas uspijeva fascinirati svojom estetikom i svojim podzemnim svijetom koji, kao i svijet ljudi, nije lišen opasnosti.
Fantazija i stvarnost, bajke i bijeda ali iznad svega neposluh, sve je to Panov labirint.
Zašto baš Ofelija?
Ime Ofelija odnosi se na Hamlet od Shakespearea. Ofelija, Polonijeva kći i Laertova sestra, zaručnica je princa Hamleta; gubi razum nakon smrti svog oca (ubio ga je greškom Hamlet) e ludilo je čini nevinim i tragičnim dječjim likom.
Njegovu smrt, koja nikada nije prikazana na pozornici, pripovijeda Hamletova majka Gertruda i smatra se jednom od najpoetičnijih smrti u književnosti. Ofelija ona je žena uništena ljubavlju i smrću svog oca i savršena je reprezentacija žene nevinosti ljubavi i smrti inspirirajući tako dugi niz slika u romantizmu. Priča o njegovoj smrti je čarobna, to je stapanje s prirodom, ne tjeskobna, već spokojna smrt.
Također Shakespeareova Ofelija izgleda podložna i poslušna svijetu muškaraca. Međutim, jednom je izgubio razum podnošenje počinje blijedjeti i vidimo je u pratnji druge žene, kraljice Gertrude. Slika Ofelijine smrti asocira na jednu gotovo fantastičnu mističnu dimenziju kao da se biće s nekog drugog svijeta vratilo u svoje prirodno stanje.
Izbor ovog imena za Panov labirint stoga nije slučajan, već želi nevinu djevojčicu u filmu povezati sa Shakespeareovim likom. Postoji i određena sličnost između Carmen, Ofelijine majke, i kraljice Gertrude; obje se jednom udovice udaju za podlog čovjeka. Carmen sklapa brak s kapetanom Vidalom u službi frankizma, koji je poslan u Pirineje da se bori protiv republikanske gerile.
Uloga žene u Panov labirint
Tvrtka je slikala u Panov labirint Ne poštuje žene. Carmen predstavlja vrijednosti tradicionalne žene podložne mužu; Mercedes koji radi u kući u Vidalovoj službi pretpostavlja raskid s tim vrijednostima i čak i ako se čini vjernim kapetanu, jestzapravouključio se u protufranačku gerilsku borbu. Ofelija također živi priču paralelnu s Mercedesovom i njezin je zadatak unijeti spokoj u podzemni svijet.
Del Toro želi prikazati patrijarhat u negativnom smislu te u tu svrhu odlučuje istaknuti ulogu donna . U podzemnom kraljevstvu nema sunca, prevladava mjesec, element pun ženskih konotacija zbog svoje veze s menstrualnim ciklusom i majčinstvom . U ljudskom svijetu sunce će zaslijepiti princezu i natjerati je da zaboravi svoju prošlost. Sunce poprima negativnu konotaciju predstavljajući čovjeka.
Pojavljuje se i mandragora čije korijenje jako podsjeća na ljudski lik. Ofelija umače mandragoru u mlijeko i stavlja je pod krevet kako bi pomogla majci tijekom trudnoće.
Kapetan Vidal bit će veliki antagonist ove priče i utjelovljuje sve patrijarhalne vrijednosti kojima se Ofelia suprotstavlja. Dvije priče i dva svijeta: podzemni predstavlja nevinost djevojčice i žene; stvarni svijet je neprijateljski raspoložen, ranjen ratom i povezan s čovjekom.
Simbolizam
Na početku poljoprivrede, neka plemena poput Bušmana smatrala su podzemni svijet mjestom povezanim s prijelazom između života i smrti i magije. Mnoge priče usmene tradicije govore o djevojčicama koje padaju u podzemni svijet i doživljavaju iskustvo koje će ih transformirati u žene . Stoga, povezano s ovim svijetom je gubitak nevinosti i metamorfoza djevojčice.
Podzemni svijet karakterizira prisutnost životinja s ljudskim karakteristikama i svijet je pun iskušenja, iskušenja i vodiča kojima ne možemo uvijek vjerovati. Ove priče imaju snažan didaktički karakter pomalo poput mitova, a isto se događa i sa Panov labirint.
Faun predstavlja bukolički kontakt s prirodom on služi kao veza između dva svijeta, ali nije sasvim pouzdan lik; labirint je potraga za istinom ali i opasnost; stablo i krv povezani su sa životom blijed čovjek predstavlja moć i ugnjetavanje stvarnog svijeta; Kapetan Vidal uvijek na svom satu prikazuje vrijeme i boga Kronosa.
Broj 3 je konstanta u filmu (3 suđenja Ofeliji, 3 vile...); u drevnoj mitologiji ovaj je broj predstavljao božanstvo, dok se u kršćanskoj religiji povezivao s prirodom Boga i Svetim Trojstvom. Del Toro stoga gradi savršen božanski svemir kao da je mit.
I kao u svim mitovima, njime upravlja učenje: neposluh. Del Toro oblikuje stvarnost u kojoj postoji samo jedna linija misli, stvarnost u kojoj neposluh postaje obveza; razni likovi poput liječnice Mercedes i gerilaca odluče otkazati poslušnost. Neposlušnost tako poprima dva lica: dovodi do pogreške kada Ofelija padne u napast da proba voće koje nađe na stolu Blijedog čovjeka, ali ispada da je to pravi izbor kada odluči ne poslušati vilama.
Likovi predstavljaju stvarnost, ali su dizajnirani prema arhetipovima : Ne postoje neutralni likovi, samo dobri ili loši. Del Toro zauzima potpuno subjektivan i nikad nepristran stav, jasno se pozicionirajući na stranu gerilskog otpora i svih likova koji se ne pokoravaju, a pritom hvale ženstvenost.
Nakon gledanja filma postavlja se pitanje je li Ofelijina avantura stvarna ili je plod mašte jedne djevojčice? Del Toro jasno kaže da je sve stvarno.
Jer samo ljudi poput vas, kapetane, slušaju bez razmišljanja tako instinktivno!
-Panov labirint-
