Novac nije samo sredstvo kupnje. Ogromna količina emocija nastaje i buja oko toga. Zarađivati više jedan je od prerogativa mnogih ljudi i provesti više ono što ti imaš je svačiji san.
Iako se može činiti tužno, kupnja nekim ljudima pomaže prikriti ili nadoknaditi razne nedostatke i emocionalne potrebe. Sve se odvija po gotovo neprimjetnom procesu, kao što je prilično neprimjetan i bankovni izvod na kraju mjeseca iz kojeg je često jasno da je netko upao u zamku potrošiti više onoga što imaš.
Majka je počela kupovati na kredit. Mom se ocu ovo nikad nije sviđalo. – Kredit – uvijek je govorio – prvi je korak prema dugu i principu porobljavanja –
-Malcolm X-
Trenutna ekonomija želi da se ljudi zadužuju radi profita najmoćnijih. Potiču nas da trošimo više nego što zarađujemo, čineći nam kupnju što lakšom.
Tjeraju nas da trošimo jer znaju da time liječimo neke svoje tegobe. Oglašavanje i marketing čine sve da nam usade ideju da se sve što nam se događa može riješiti kupnjom. Misao koju nam ne daju izravno, nego kroz insinuacije i sugestije.
Trošiti više nego što možeš da ispuniš prazninu
Obično oni koji troše više pokazuju nedostatak stimulansa ili poticaja u svom životu. Trošite da biste se osjećali bolje. To je zato što kupnja nesvjesno potiče osjećaj moći i provjeriti . Tržište je pred našim nogama i mi odlučujemo što ćemo kupiti, a što ne. Kupac odlučuje. Klijent je taj koji se uvijek uslužuje s poštovanjem. Kupnja je jedna od prvih prilika da kompenziramo svoje frustracije.
Poslije toga kada počnu dugovi često nastavljate kupovati kao
To je samo izgovor da se prikrije neka neriješena bol ili tako nešto anksioznost to ne prolazi.
Lakše se usredotočiti na otplatu dugova nego misliti da su naše kupnje posljedica nepreciznih i latentnih razloga. Lakše je živjeti sa svojim bankovnim računom nego prihvatiti općeniti osjećaj nezadovoljstva.
Manipulacija potrošnjom
Dvije su psihološke stvarnosti koje potrošače čine posebno podložnima manipulaciji: strah i strah osjećaj krivnje . Mehanizmi uvjeravanja koje koristi oglašavanje gotovo se uvijek odnose na ove dvije emocije. Prijavljena poruka je neizravna. Obično se inscenira dnevna situacija u kojoj se mir i blagostanje povezuju s konzumacijom određenog proizvoda. Ostavljeno je korisniku da protumači što bi se moglo dogoditi ako ne kupi taj proizvod.
Ali tehnike od rukovanje mnogo ih je i raznoliko. Godine 1977. na Sveučilištu Cornell (Sjedinjene Države) proveden je eksperiment u tom smislu . Jedan od sudionika koji je zapravo bio tajni istraživač pojavio se s nekima od njih s osvježavajućim napitcima. Na kraju eksperimenta infiltrator je zamolio sudionike da kupe srećke. Oni koji su dobili piće kupili su dvostruko više od ostalih.
Eksperiment je ponovljen, ali bez besplatnih pića. Samo mali broj sudionika kupio je srećke. Ovaj eksperiment je dokazao da su te ljubaznosti presudno potaknule ljude na kupnju i trošenje novca. Ista je logika zašto kada odemo u supermarket nađemo mnogo besplatnih uzoraka proizvoda. Baš kao što nam se događa da u trgovinama dobijemo mnogo darova. Znaju da ćemo na taj način potrošiti više na sljedeću kupnju.
U tom smislu ima raznih primjera. Postoje grane specijalizirane za proučavanje ponašanja potrošač . Sustav, pogotovo onaj financijski, treba pohlepne i zadužene ljude. Prodaje nam se fantazija lažne kontrole i lažnog zadovoljstva i mi to ne oklijevamo kupiti.
