To se sigurno događa i vama: svaki put kad ste s prijateljem ili poznanikom on vam priča o svom fenomenalnom životu. Ako obratite pozornost, svaki put kad stupimo u interakciju s vanjskim društvom suočimo se s tisućama profila koji odražavaju prosperitet. Pronaći pravu perspektivu pred takvim djelomičnim i nepotpunim izlogom stajalište o životu i svijetu može biti zanimljivo Erving Goffman sa svojom teorijom društvenog djelovanja.
Goffmanov rad bavi se iznimno složenom temom: stvaranjem ljudske osobnosti kroz njezinu interakciju s okolnim okolišem. Prema kanadskom sociologu veliki dio stava svake osobe ovisi o njihovim odnosima s drugima.
Chi era Erving Goffman?
Prije nego što nastavimo, vrijedi baciti malo svjetla na lik Ervinga Goffmana. Ovaj čovjek bio je poznati kanadski psiholog i sociolog koji nam je svojom smrću 1982. godine ostavio važno naslijeđe koje ćemo danas zajedno istražiti.
Tijekom svoje profesionalne karijere posvetio veliki dio svoje energije promatranje sudionika u svrhu proučavanja ljudskog ponašanja. Iz njegovih istraživanja proizašle su teorije o društvenim interakcijama i mjestu koje svaka osoba zauzima unutar društvenih hijerarhija.
Tijekom svog djelovanja objavio je nekoliko prestižnih knjiga među kojima se ističu naslovi poput Stigme. Denied Identity (1963) Odnosi s javnošću. Mikrostudije o javnom redu (1971) ili Dnevni život kao prikaz (1957).
Teorija društvenog djelovanja prema Ervingu Goffmanu
Sada ulazimo u predmet teorije društvenog djelovanja Ervinga Goffmana. Kao što je već spomenuto, sociolog podržava ideju da ljudski stavovi ovise o scenarijima i osobnim odnosima koje doživljavamo. U tom smo smislu svi podvrgnuti stalnoj reviziji svoje slike pred ostatkom svijeta.
Skup interakcija koje svaki pojedinac provodi s okolinom oko sebe navodi ga na traženje definicije svake situacije kako bi stekao kontrolu nad njom. Drugim riječima, djelujemo u stalnom pokušaju da manipulirati dojmovima da će nam drugi učiniti.
U ovom slučaju moglo bi se reći da mi smo pravi glumci koji igraju ulogu pred publikom koju čini jedna ili više osoba . Čini se da Goffman nije bio u potpunosti u krivu u tom pogledu jer svi pokušavamo drugima projicirati povoljan imidž. U pokušaju da nam se sviđaju, da nas prihvaćaju, da nas se sviđa, da nas se mrzi... svi se ponašamo pokušavajući biti relevantni za željenu sliku.
Prema Goffmanu i uvijek u kontekstu njegove teorije društvenog djelovanja kada komuniciramo s drugima, zapravo ne tražimo ništa drugo nego stvoriti dojmove koji stvaraju smetnje u publici . Ponašamo se tako jer vjerujemo da će ta uplitanja biti korisna za nas jer ćemo kroz njih moći reflektirati aspekte našeg identiteta kroz koje želimo zasjati. Nadalje, oni će pokazati našu namjernost.
-Erving Goffman-
Javna slika koju projiciramo
Drugim riječima prema Goffmanovim teorijskim parametrima svaki pojedinac upravlja svojim odnosima pokušavajući prenijeti javnu sliku o sebi kakvu želi projekt . Pritom stvara niz vlastitih projekcija koje će na ovaj ili onaj način vladati svakom vrstom komunikacije s njegovim potencijalnim sugovornicima.
Da bismo se bolje razumjeli, recimo da bismo željeli da se nekoj osobi sviđamo i sviđamo joj se. Da bismo to učinili, stvorit ćemo i projicirat ćemo sliku prema toj osobi za koju vjerujemo da predstavlja najbolji dio nas.
Ulazeći još dublje u ovu teoriju i njezine primjere, neki psiholozi vjeruju da je savršena za objašnjenje načina na koji komuniciramo kroz društvena mreža . S tim u vezi može se reći da neprestano stvaramo predstave o sebi koje odražavaju pozitivnu sliku kroz videa i fotografije koje pokazuju našu sreću.
Teorija društvene akcije stoga bi objasnila različite uloge koje igramo ovisno o našim društvenim interakcijama i slici koju želimo projicirati. To je način na koji tražimo
Igra reprezentacija
Međutim, prema Goffmanu, te interakcije otvaraju put igri reprezentacija koje nikada ne uspijevaju prikazati stvarni identitet nego onaj sanjani, žuđeni ili željeni.
Drugim riječima ljudsko bi se biće moglo definirati kao skup javnih reprezentacija samoga sebe. Svoju interpretaciju koristimo kao kampanju marketing pokazati drugima najbolje od nas.
-Erving Goffman-
Na kraju vrijedi naglasiti da Goffmanova teorija društvenog djelovanja na neki je način estetska i kao takva dolazi u pitanje. Jesmo li stvarno ovakvi? Je li naš društveni svijet usmjeren na sliku koju želimo projicirati? Jesu li društvene mreže samo teoretska pozornica?
Odgovore nemamo, ali ako pomislimo da milijardu ljudi ima Facebook profil i da većina njih uglavnom prikazuje trenutke sreće, čovjek bi vjerovao da je kanadski psiholog možda bio u pravu.
