Enterični živčani sustav, ne misli nego osjeća

Enterički živčani sustav često se smatra našim drugim mozgom . U njemu se proteže složena mreža od više od sto milijuna neurona (gotovo kao u leđnoj moždini) koji pokrivaju područja poput tankog i debelog crijeva. Ovaj sustav može djelovati neovisno o mozgu.

Mogli bismo reći da je ovo područje autonomnog živčanog sustava odgovoran za regulaciju probavnih procesa jedan je od naših najzanimljivijih tijelo. crijevni živčani sustav poput naše

Jedno od najpoznatijih djela u tom smislu je ono doktora Michaela D. Gershona Drugi mozak ; među ovima 95% od Serotonin i 50% dopamina proizvode se upravo u probavnom sustavu.

Kao da ovi podaci već sami po sebi nisu zapanjujući, u svibnju 2018. Sveučilište Flinders Adelaide (Australija) došlo je do još iznenađujućeg otkrića objavljenog u časopisu Journal of Neurosciencie . The crijevni živčani sustav sposoban je generirati električnu aktivnost i to pomoću vrlo jedinstvenog modela različitog od onog u mozgu.

Posjedovanje više informacija o ovoj strukturi može otkriti aspekte nas samih kojih nismo bili svjesni.

Dosadašnje znanje o funkcijama crijevnog živčanog sustava potječe iz srednjeg vijeka. Došlo je vrijeme da otkrijemo sve što nam odgovara.

-Michael D. Gershon-

Enterički živčani sustav: položaj i funkcije

Enterički živčani sustav je vrlo opsežan. Polazi od jednjaka i završava u anusu i pokriva cijelo područje probavnog sustava koje se proteže od 10 do 12 metara. S druge strane, brojne neuronske mreže nalaze se unutar organa uključenih u ovo područje kao što je crijevo.

Još jedan zanimljiv aspekt je činjenica da ovaj dio organizma izvan bića visoko specijalizirana, obavlja svoje funkcije autonomno.

Enterički živčani sustav: izvan probavnog procesa

U crijevnom živčanom sustavu postoje milijuni neurona, neurotransmitera, virusa i bakterija.
• U ovom dijelu našeg tijela postoje tri vrste neurona: eferentnih aferenata i interneurona.
• Neurotransmiteri koji reguliraju procese ovog kompleksa živčanih vlakana su acetilkolin, norepinefrin i adrenalin.
• Enterički sustav sintetizira serotonin, dopamin, opijate za bol, itd. Zbog toga je poznat i kao naš kemijski laboratorij.
• Profesor Gary Stone To tvrdi doktor s Odjela za neurološke znanosti Sveučilišta u Vermontu nijedan proces nije tako složen i delikatan kao probava .
• Čak regulira kiselost, potiče rad crijeva i kontrolira našu obranu.
IAko je tako, pogodovat će procesima poput povraćanja ili proljeva.

Mozak, živac vagus i crijevni živčani sustav

Već smo rekli da je crijevni živčani sustav sposoban raditi neovisno o središnjem živčanom sustavu. Kako ističe dr Michael D. Gershon l’ Crijeva su jedini organ u ljudskom tijelu koji može funkcionirati autonomno.

U određenim trenucima, međutim, mora komunicirati s mozgom i to i čini nervus vagus .

Emocionalna komunikacija između mozga i crijevnog živčanog sustava

Zahvaljujući jednoj svaka deseta komunikacija između mozga i crijeva 9 polaze od mozga.

• Jedna od komunikacija javlja se kako bi ukazala kada jesti i kada smo siti. To je moguće jer mozak regulira niz hormona koji proizvode osjet dobrobit

• Enterički živčani sustav nudi mozgu osjećaj zadovoljstva kada unosimo hranu koja nam se sviđa ili koja nam je ugodna .

• Enterički živčani sustav stres pred kojim generira promjene . Tako klasični trbušni čvor nastaje transportom veće količine krvi u to područje.

• Trenutno je u tijeku niz istraživanja kako bi se utvrdilo kako crijevna mikrobiota utječe na naše ponašanje i emocije. Znamo to loša bakterijska flora može utjecati na našu raspoloženje

Postoje oni koji vjeruju da s obzirom na crijevni sustav poput našeg drugi mozak je greška.

U svakom slučaju, treba naglasiti jedan detalj: ovaj sklop živčanih vlakana ne razmišlja i ne predstavlja nikakav kognitivni proces. No, možemo reći da se osjeća, dapače, osjetljiv je na stres emocije Enterički sustav je stoga još jedno nezamjenjivo zapovjedno središte za život . Pobrinimo se za to .