Malo se govori o gađenju ili gađenju, no to je jedna od osnovnih emocija. Kada nešto pojedemo i osjetimo neugodan okus, automatski ostavljamo tu hranu. Isto se događa kada u kuhinji primijetimo neugodan miris i shvatimo da se nešto pokvarilo i da ga se moramo riješiti jer nam može naškoditi. Ali što je zapravo gađenje?
Sjećate li se kad ste zadnji put osjetili gađenje? Kako ste se osjećali? Je li se to dogodilo s hranom? Jeste li probali ponovno? Biste li mogli pojesti kukca? Vjerujete li da osjećaj gađenja prema nekim stvarima može biti kulturno iskustvo?
Od djetinjstva gađenje prisutan je u našim životima bez obzira na intenzitet. Zbog toga je važno znati što se krije iza ove emocije jer ponekad nadilazi čisto toksični element, utječući na primjer na naš način percepcije svijeta.
Kada osjećamo gađenje?
Osjećamo se gađenjem kada jedemo nešto što je ili je skoro pokvareno. To je adaptivna reakcija koja nas sprječava da doživimo neugodne i po zdravlje štetne situacije . Međutim, ova emocija može proizaći i iz ideje koja nas odbija. U osnovi ove emocije stoga je namjera da se izbjegne kontaminacija.
Na primjer, kada otvorimo hladnjak s namjerom da pojedemo dobru krišku lubenice i shvatimo da je napola pokvarena, ne razmišljamo o opciji da je pojedemo, već je radije bacimo. Njegovo loše stanje dalo nam je do znanja da može biti štetan za naše zdravlje i dovesti nas u opasnost. Ili želimo uliti malo mlijeka u kavu, ali kada otvorimo posudu osjetimo oštar miris koji je prejak. Ako se to dogodi, mlijeko kojem je istekao rok odmah bacimo.
Ružan izgled i miris mnogih namirnica govori nam da ih je bolje baciti nego jesti jer mogu ugroziti naše zdravlje. Na ovaj način možemo razmotriti gađenje je prilagodljiva emocija koja nas izbjegava od doživljavanja opojnih situacija .
Drugačiji studije povezuju ovaj osjet s inzularnim korteksom . Svako oštećenje ove strukture nas zapravo sprječava da osjećamo gađenje, ali i da ga prepoznamo kod drugih.
Je li gađenje kulturno?
Iskustvo gađenja je univerzalno, ali može varirati ovisno o vašoj kulturi. Iako je to emocija koja nam pomaže izbjeći moguće opasnosti po tijelo, istina je i da na temelju kultura . Međutim, važno je zapamtiti da se ova emocija manifestira karakterističnim izrazom lica koji se može primijetiti čak i kod ljudi koji su slijepi od rođenja; također predstavlja tipičan fiziološki, psihološki i bihevioralni odgovor.
U Italiji malo tko sumnja u ukusnost tanjura škampa, ali bismo li ikada pojeli tanjur cvrčaka ili skakavaca? U nekim zemljama kukci mogu biti autentična poslastica dok u drugima bude najdublju averziju.
Čak iu istoj zemlji recept za mnoge može biti užitak, a za druge užas. Puževi su zorni primjer za to, neki ih vole, a drugi ih ne mogu ni pogledati. Iz toga slijedi da ova je emocija također implicitna u osobnost i u obrazovanju koje pojedinac dobiva .
Svakako postoje osnovne situacije koje se većini ljudi obično gade kao što je loš izgled ili odvratan miris. Međutim, također je važno uzeti u obzir kulturne utjecaje. Na temelju toga moći ćemo upozoriti a odbijanje veći ili manji.
Psihološko gađenje
Osjećaj gađenja pomaže nam da svoje tijelo držimo podalje od toksičnih elemenata, ali ta se emocija ne tiče samo hrane, već se može prenijeti i na ideološku sferu . Mnogi ljudi izražavaju gađenje koje osjećaju prema drugoj kulturi, rasi, vjeri, zemlji itd. Ova se ideja također temelji na misli o toksičnosti.
Strah se javlja u prisutnosti fizičke prijetnje, dok se gađenje javlja u prisutnosti duhovne opasnosti.
-Paul Rozin-
Neki pojedinci druge ideologije doživljavaju kao osobno otrovne . Oni misle da to može nekako naškoditi njihovim uvjerenjima ili njihovim životima općenito. Na primjer, rasizam i nasilje proizlaze iz ovog oblika gađenja ksenofobija . Promatrajući druge rase i ljude kao otrovne, skloni smo ih odbaciti i izbjegavati.
Prema rezultatima istraživanja koje je proveo psiholog Paul Rozin posvećen proučavanju ove emocije razrađeno gađenje je reakcija odbijanja na događaje koji nas podsjećaju na našu životinjsku prirodu .
Rozin i njegovi suradnici pokazuju da iako je gađenje obrambeni mehanizam koji je u početku nastao kako bi se izbjeglo kontaminirani agensi s vremenom se oslobodio tih organskih elemenata i možemo ga osjetiti prema nekome tko krši moralna pravila . Kao što vidimo, ova emocija ima zanimljivu evolucijsku povijest.
Prema tim autorima, osjećaj gađenja prema onima koji su nasilni rasisti ili prema bilo kojoj osobi čije se ponašanje smatra negativnim može značiti da preuzimamo ulogu zaštitnika ljudskog dostojanstva unutar društvenog poretka. što ti misliš
