Apstraktno mišljenje: što je to i čemu služi?

Zasigurno ste čuli za apstraktno razmišljanje, ali... što je to točno? To je misao koja nam omogućuje razmišljanje o onome što nije prisutno u trenutnom prostoru ili trenutku. Također nam omogućuje da se pozivamo na opće koncepte ili načela u našem svakodnevnom životu ili u drugim kontekstima kao što su posao ili znanost.

Nudi li nam ikakve prednosti? Nizozemska studija iz 2006 dokazao da osjećamo se moćnije kad nam dopuštaju da razmišljamo apstraktno . To bi mogao biti dokaz u njegovu korist u usporedbi s konkretnim razmišljanjem koje bi imalo restriktivniji karakter.

Pogledajmo kako se konkretno mišljenje razlikuje od svoje suprotnosti. A čemu onda služi i koje prednosti nudi.

Što je apstraktno mišljenje i čemu služi?

Prema njegovim riječima Psihološki rječnik apstraktno mišljenje je sposobnost shvaćanja bitnih i zajedničkih karakteristika . Pomaže prisjetiti se različitih aspekata situacije, predvidjeti i planirati budućnost, razmišljati simbolično i donositi zaključke. Bilo bi to suprotno od konkretne misli koja je u ovom slučaju doslovna misao utemeljena na sadašnjem vremenu i prostoru.

čemu služi Kao što smo rekli, apstraktno razmišljanje omogućuje nam povezivanje različitih koncepata, uvjerenja ili elemenata koji se nalaze u unutarnjem ili vanjskom okruženju. Također nam pomaže u inovacijama stvoriti zamisliti razvijati nove ideje učiti iz prošlih iskustava i razmišljati o budućnosti.

Ova misao Također predstavlja kognitivnu sposobnost . Točnije, radi se o jednoj od posljednjih kognitivnih sposobnosti koje su ljudska bića stekla u svojoj evoluciji. Doznajmo više kroz sažetak njegovih karakteristika.

Misao je glavna čovjekova sposobnost i umijeće izražavanja misli je prvo među umijećima.

– Étienne Bonnot de Condillac –

Karakteristike

Pogledajmo ukratko popis karakteristika apstraktne misli koja se odnosi na oblik, sadržaj i funkcije:

• Fokusira se na elemente koji nisu prisutni (nadilazi trenutni kontekst).
• Omogućuje vam maštanje, stvaranje i inovacije.
Potiče duboko refleksivno razmišljanje.
• Pomaže pronaći različita značenja u svakoj situaciji.
• Omogućuje vam apstraktno razmišljanje i formuliranje ideja iste vrste.
To je hipotetičko-deduktivna misao(omogućuje nam da gradimo hipoteze bez potrebe da ih empirijski testiramo).
• Fleksibilno razmišljanje potiče raspravu.

Primjeri

Da bismo bolje razumjeli ovu misao možemo koristiti konkretne primjere.

Ili se možete sjetiti jedne ili više knjiga koje vas predstavljaju, knjiga koje ste pročitali ili koje govore o određenoj temi. Drugim riječima u apstraktnom mišljenju također dolazi u obzir mašta .

Još jedan primjer korištenja apstraktnog razmišljanja: umjetnik koji procjenjuje koje boje najbolje odgovaraju njegovoj slici ili glazbenik koji odabire savršenu notu za završetak svoje simfonije.

I opet: skladatelj koji koristi svoju maštu da napiše tekst pjesme, matematičar koji analizira brojeve da bi izvukao zaključke na isti način na koji fizičar ili statističar shvaćaju značajan odnos između prikupljenih podataka.

Koristimo ga svaki dan kada procjenjujemo situacije koje uključuju pogled na prošlost ili budućnost (izvan sadašnjosti). Ukratko, apstraktno razmišljanje prisutno je u mnogim situacijama i scenarijima.

Kada se pojavljuje? Piagetova hipoteza

Švicarski epistemolog i biolog Jean Piaget (1896-1980) već je govorio o apstraktnom mišljenju. Razvio je hipotezu prema kojoj apstraktno mišljenje, kao i rasuđivanje, nastaje u posljednjoj fazi razvoja (stadij formalnih operacija). Doista Piaget je apstraktno mišljenje nazvao formalnim mišljenjem jer je pripadalo ovom evolucijskom stupnju .

Faza formalnih operacija počinje između 11. i 15. godine života i proteže se do odrasle dobi. Sljedeći elementi su ključni u ovoj fazi:

• Hipotetsko razmišljanje.
• Apstraktno zaključivanje.
• Sustavno rješavanje problema.
• Apstraktno mišljenje.

Ova misao prema Piagetu usko je povezana s logikom i sposobnošću rješavanja problema. U tom smislu to bi bila jedna od osobitih osobina ljudskog bića koja nas razlikuje od ostalih životinjskih vrsta.

Kako ga primijeniti?

Je li moguće primijeniti ovaj oblik razmišljanja u svakodnevnom životu? U kojim područjima? Može biti korisno za naš osobni razvoj

S druge strane, ovladavanje apstraktnim mišljenjem (kao i njegovim jezikom) korisno je u područjima kao što su matematika ili znanost budući da analitičko zaključivanje zahtijeva korištenje apstraktnog mišljenja.

No, nemojmo zaboraviti razumjeti određenu temu ili koncept moramo to moći povezati sa stvarnim životom pa da nam bude bliže i konkretnije.

Razlike između apstraktnog mišljenja i konkretnog mišljenja

Konkretno mišljenje je suprotno od apstraktnog mišljenja. Po čemu se te dvije vrste razmišljanja razlikuju? Apstraktno razmišljanje omogućuje nam obradu, opisivanje i manipuliranje mentalnim informacijama . Konkretna misao ima istu funkciju, ali s predmetima prisutnima u fizičkom svijetu.

S druge strane, rekli smo da je apstraktno mišljenje hipotetsko i deduktivno. To znači da nam omogućuje formuliranje hipoteza bez potrebe da ih empirijski testiramo. U konkretnom mišljenju, znanje se javlja kroz neposredno iskustvo s predmetnom pojavom (tj. to je oblik induktivnog mišljenja).

Apstraktna misao ide od općeg prema posebnom (što nam omogućuje formuliranje zakona i teorija na primjer). Umjesto toga, konkretna misao ide od posebnog prema općem. Na kraju apstraktno mišljenje omogućuje promišljanje i rasprava (biti fleksibilan); ono konkretno ne dopušta varijacije jer se temelji na onome što je opipljivo i evidentno.

Kao što smo vidjeli, apstraktno razmišljanje je posvuda i ima velike prednosti kada je u pitanju poticanje drugih, poput razmišljanja ili rasuđivanja. Postoje brojni oblici mišljenja: konvergentno divergentno praktično teoretsko literalno... Koji je najbolji? Svi i nitko.

Najbolji je onaj koji je dobro prilagođen zadatku koji želimo izvršiti. Tako fleksibilnost je još jedna dodana vrijednost našim vještinama rasuđivanja .

Mudar čovjek ne kaže sve što misli, ali misli sve što kaže.

– Aristotel-