Osmijeh je jedna od onih sposobnosti isključivo ljudskih bića čak i ako ponekad pokušavamo vidjeti osmijehe mačaka, pasa ili slonova. Ovo je izraz sa snažnim utjecajem, a dokaz za to daje nekoliko eksperimenata o moći osmjeha koji su gotovo svi doveli do ovog zaključka.
Svatko može isprobati moć osmijeha u svakodnevnom životu i izvući vlastite zaključke. Na primjer, pokušajte nekoga zamoliti za uslugu s ozbiljnim izrazom lica, a zatim učiniti isto uz smiješak. Vjerojatno će reakcija našeg sugovornika biti drugačija.
Aktiviraju se i Bogovi nesvjesni mehanizmi koji nam omogućuju da shvatimo smije li se osoba iskreno ili ne. Ako gesta nije iskrena, pokreće se suprotan učinak: postajemo nepovjerljivi. Taj je mehanizam dio onoga što je otkriveno nekim eksperimentima o moći osmijeha. Pogledajmo tri.
Svaki vas osmijeh čini dan mlađim.
-Kineska poslovica-
1. Društveno ljepilo eksperiment o moći osmijeha
Jedan od najzanimljivijih eksperimenata o moći osmijeha proveo je znanstvenik Ron Gutman koji se ovom temom bavi već nekoliko godina. Zaključci njegova istraživanja objavljeni su u Journalu Forbes u članku pod naslovom Neiskorištena moć osmijeha.
Ova studija nam nudi jednu zanimljivu činjenicu. Mladog majmuna su smjestili pored dvoje ljudi, jedan se smiješio, a drugi nije. Životinjica prišao je nasmijanoj osobi. Test je ponovljen nekoliko puta i rezultat je uvijek bio isti. Isto se događa među ljudima.
U članku se daje pregled studije koju je provelo Sveučilište Upsala u Švedskoj o reakcijama izazvanim različitim izrazima lica. Zaključeno je da ljudi koji se smiješe inficiraju svoj optimizam. Iz toga slijedi da je smješenje zarazno s evolucijske točke gledišta. Pomaže u zbližavanju ljudi jer djeluje kao društveno ljepilo.
2. Osmijeh stvara intenzivnije pamćenje
Još jedan eksperiment o moći osmijeha provelo je Sveučilište Duke (SAD). 50 volontera zamoljeno je za interakciju sa zaposlenikom zamišljene putničke agencije. Neke je dočekala ozbiljna žena, druge tužna; ostalo od nasmijane žene.
Na kraju svi koji su komunicirali s nasmijanom ženom rekli su da ih je privukla predmetna tema i da su se osjećali motiviranijima da žele ponovno poslovati s njom. Znanstvenici su stoga došli do zaključka da se u prisutnosti nasmijane osobe aktivira orbitofrontalnog korteksa odnosno područje mozga povezano s nagradom.
Istodobno je otkriveno da nasmijano lice generira intenzivnije pamćenje. Budući da proizvodi korisno iskustvo, skloni smo to jasnije zabilježiti u svom sjećanju. Isto tako, skloni smo biti otvoreniji za zahtjeve nasmijanih ljudi.
3. Lažni osmjesi nisu osobito korisni
Godine 1980 njemački psiholog Fritz Strack sa Sveučilišta u Wüzburgu proveli su još jedan eksperiment o moći osmijeha. Unatoč korištenju nesigurne metodologije, rezultati njegovih studija postali su vrlo popularni. Pokazali su da ako je osoba tužna ili loše raspoložena i prisiljava se na lažan osmijeh, njezino će se raspoloženje težiti poboljšanju.
Međutim, 17 drugih istraživača iz različitih dijelova svijeta ponovilo je Strackov eksperiment, ali su dobili nejasne rezultate. Stoga je istraživač Eric-Jan Wagenmakers sa Sveučilišta u Amsterdamu odlučio provesti detaljnu analizu dotične teme.
Njegovo istraživanje uključivalo je 1894 osobe i vrlo rigoroznu metodu. Na kraju je došlo do zaključka da nema razloga misliti da prisiljavanje lica na osmijeh poboljšava stanje uma od osobe. Zapravo, istraživači nisu identificirali nikakve subjektivne promjene nakon usiljenog osmijeha.
Sve to nam omogućuje da potvrdimo da snaga osmijeha ne ovisi samo o izrazu lica, već mora biti popraćen istinskim osjećajem da bi postigao željeni učinak. Sa sigurnošću znamo da možemo tražiti korisne poticaje za osmijeh i polazeći od toga otkriti je li istina da se naše raspoloženje značajno mijenja.
