Matthieu Ricard je tibetanski budistički redovnik koji je bio uključen u proučavanje i razvoj učinaka mentalnog treninga na mozak na Sveučilištu Madison-Wisconsin Princeton i Berkeley. Znanstvenici su Matthieua proglasili najsretnijim čovjekom na svijetu (ili barem najsretnijim od svih koji su sudjelovali u istraživanju) nakon analize njegove moždane aktivnosti u 12-godišnjem istraživanju.
U ovom su istraživanju proučavali funkcioniranje njegova mozga različitim tehnikama i alatima, od kojih su neki bili moderniji nuklearna magnetska rezonancija (RMN). Ovim postupcima zabilježena je visoka razina aktivnosti u lijevom prefrontalnom korteksu povezana s pozitivnim emocijama.
Ovu studiju objavio je 2004 Nacionalna akademija znanosti (Sjedinjene Američke Države) je proizvela rezultate koji predstavljaju peta najčešće konzultirana znanstvena referenca u povijesti .
Ljudska sreća općenito se ne zaslužuje velikom srećom koja se može dogoditi nekoliko puta, već malim stvarima koje se događaju svaki dan.
-Benjamin Franklin-
Što boli najsretnijeg čovjeka na svijetu
Uspoređivanje je ubojica sreće
Prema najsretnijem čovjeku na svijetu ključni faktor koji izgleda ubija sreću je navika suočiti nas s drugima . U tom smislu redovnik je otkrio i da se ne slaže s titulom koja mu je dodijeljena - najsretniji čovjek na svijetu - jer je smatra apsurdnom.
Na ovaj način the neuroznanost otkrio je što najsretnijeg čovjeka na svijetu čini nesretnim: uspoređivanje s drugima . Prema njegovom mišljenju, kada se uspoređujemo s drugima zapravo vidimo samo dio njihovog života. Općenito, kada pravimo usporedbu fokusiramo se samo na najuspješniji ili najistaknutiji dio drugih ljudi ne uzimajući u obzir da postoji manje zavidan dio.
Kad vidimo nekoga tko je bio uspješan, skloni smo misliti da je imao sreće i da je situacija bila povoljna za postizanje uspjeha. Rijetko vidimo proces i podnesene žrtve: vidimo samo rezultat. Ne gledamo iza kulisa niti gledamo probe, samo cijenimo predstavu. Usporedbom dakle ostajemo s osjećajem manje vrijednosti koji u nama izaziva nezadovoljstvo.
Svatko je genijalac. Ali ako
-Albert Einstein-
Sreća dolazi s godinama
Prema studiji koju je proveo Andrew Oswald, profesor ekonomije i bihevioralnih znanosti na Sveučilištu Warwick u Ujedinjenom Kraljevstvu, tijekom koje je procijenjeno više od 500.000 ljudi raspoređenih između Amerike i Europe sreća dolazi s godinama . Na istom tragu razvijalo se i istraživanje u kojem je skupina znanstvenika sa Sveučilišta Wisconsin identificirala najsretnijeg čovjeka na svijetu.
Iako su prve godine odrasle dobi popraćene optimizam i radosti, malo po malo stvari se kompliciraju dok ne dođete do krize koja se javlja oko 40. godine. Prema studijama najozbiljnijih svjetskih instituta kao što je America's General Social Survey dok su najnesretniji ljudi u dobnoj skupini od 40 i 50 godina, najsretniji su u dobnoj skupini od 70 godina.
I to nema puno veze s prihodima ili zdravljem . Layard je pokazao da prekoračenje godišnjeg prihoda od 15.000 dolara po stanovniku (ili ekvivalent kupovne moći) povećanje BDP-a zemlje prestaje utjecati na razinu blagostanja. Rekao je da su Amerikanci bogatiji od Danaca (u prosjeku), ali nisu sretniji.
Osim varijable dobi Svakodnevna meditacija doprinosi sreći ili je barem tako znanost pokazala. U studiji meditacije i suosjećanja na Sveučilištu Wisconsin pokazalo se da 20 minuta meditacije dnevno može biti dovoljno za povećanje našeg subjektivnog blagostanja.
Skeneri su pokazali visoku aktivnost u lijevom prefrontalnom korteksu mozga tijekom meditacije u usporedbi s njegovim desnim dvojnikom, što bi omogućilo nenormalno velika sposobnost za sreću i smanjena sklonost negativnosti .
