Koliko puta ostanemo zarobljeni u vrtlogu koji stvara brzina kojom se svijet kreće naprijed? Mogli biste reći da se ovo događa više nego što bi većina nas željela. Živjeti vrtoglavim tempom dovodi nas do toga da propuštamo trenutke, senzacije, detalje... koji često čine razliku. Slow living je pokret nastao 1980-ih. Sve više i više ljudi odlučuje usvojiti ovu životnu filozofiju, ali od čega se ona sastoji i koje dobrobiti nam može ponuditi?
Nažalost, u našoj kulturi riječ spor često ima negativne konotacije usporedive s lijenim ili ne baš bistrim. Danas pokušavamo prekinuti tu povezanost. Živjeti polako ne znači živjeti loše ili neodgovorno, nego znači obratiti pozornost na dar iskoristivši trenutak.
Živimo prebrzo, a toga nismo svjesni. Nije slučajno da u Italiji oko 7% stanovništva starijeg od 14 godina boluje od anksiozno-depresivni poremećaji .
Polovica ljudi koji pate od stresa također na kraju razviju emocionalne poremećaje poput anksioznosti ili depresije. To se događa jer kada shvatimo da se osjećamo loše već je kasno.
U svijetu oko nas nema reda, moramo se prilagoditi kaosu.
-Kurt Vonnegut-
Živjeti frenetičnim tempom ima negativne posljedice
Još kao djeca učimo poznavati žurbu i živjeti s njom. Učimo izjuriti iz kuće u školu i istrčati s nastave kako ne bismo zakasnili na izvannastavne tečajeve. Ili radite domaću zadaću u žurbi. Brzo tuširanje, brza večera i onda u krevet. Sljedeći dan će proći više-manje isto.
Na sveučilištu ili na poslu ritam je sada stečen. Pripremamo se na činjenicu da će život postati ono što se događa dok provodimo sate i sate u uredu. Ured u koji žurimo i iz kojeg na isti način odlazimo jer nas netko ili nešto čeka: obitelj kod kuće, još jedan posao koji treba završiti ili rublje u perilici.
Jeste li ikada čuli za princip kuhane žabe?
Ovo načelo nam može pomoći da shvatimo zašto ovo opterećenje stresom smatramo normalnim . Ako žabu stavimo u lonac kipuće vode, ona će pokušati iskočiti da se spasi.
Ali ako žabu stavimo u vodu sobne temperature i postupno povećavamo temperaturu, životinja će prilagoditi svoju tjelesnu temperaturu kako voda postaje toplija i završit će kuhana, a da toga nije ni svjesna.
Loša slika, zar ne? Ali to je više-manje ono što se nama događa. Kao djeca uronjeni smo u svijet i društvo u kojem sve teče neprirodnom brzinom, ali se na kraju prilagođavamo kao žabe. Kako godine budu prolazile, to će se činiti normalnim.
Ono što najviše zabrinjava je to što stres počinjemo smatrati pozitivnim jer se bez toga bojimo da će nam dosaditi. Zvuči poznato zar ne? Kad primijetimo štetu koju je prouzročila ta žurba za životom, kasno je i nalazimo se u rješavanju ozbiljnih problema.
Život je ono što vam se događa dok ste zauzeti smišljanjem drugih planova.
-Allen Saunders-
Što predlaže spora životna filozofija i koje dobrobiti nudi?
Filozofija sporosti proteže se na gotovo svako područje života od prehrane (slow food je ishodište svega) preko seksa do učenja, od tjelesne vježbe do slobodnog vremena, putovanja, mode i očito posla.
Poziva nas da jedemo prirodnu hranu, prakticiramo svjesnu prehranu, racionalno i praktično koristimo tehnologiju, potičući mala lokalna poduzeća da prekinu ciklus odjeće koja se kupi-baci (i stoga suzbijaju njegove posljedice u zemljama proizvođačima).
To je stil koji poziva na mir . Omogućuje vam da uživate u stvarima i da im posvetite pravu pozornost. Što najviše cijenimo? Činiti sve na brzinu i ponavljajući ili više vremena posvetiti životu koristeći svu svoju svijest?
Na teoretskoj razini čini se lako, znate. Pokret sporog življenja pruža niz savjeta o tome kako započeti na praktičnoj razini. Prije svega: budite strpljivi . Nitko ne mijenja način života u jednom danu.
Uronite u polagani život
Ustanite nekoliko minuta ranije. Istuširajte se i doručkujte mirno i izbjegavajte doći na posao ili u školu zadihani. A ako možete, idite tamo pješice, pazeći na korake. Ako to nije moguće, zaboravite mobitel kada ste u javnom prijevozu.
Živite s manje . Kloniti se konzumerizam kupi što ti treba. Zasigurno ćete, ako na trenutak zastanete i pogledate oko sebe, shvatiti da vam ne treba više nego manje. Isprobajte pravilo 7 dana: kada imate želju kupiti nešto što nije nužno potrebno, pričekajte tjedan dana.
Nakon što to vrijeme prođe, ako i dalje mislite da vam treba, kupite ga. Ako ništa drugo, ovaj interval će vam dati priliku da razmotrite druge mogućnosti i usporedite cijene.
Živite i uživajte u sadašnjosti. Živimo mučeni prošlošću koju ne možemo promijeniti. A čeka nas budućnost u koju nismo sigurni. Sadašnjost je jedina sigurnost koju imamo i zato je ne bismo smjeli propustiti. Polagani život nas poziva na meditaciju, prakticiranje joge i drugih disciplina koje promiču povezanost uma i tijela. Ključna riječ je ovdje i sada.
Nastojte svaki dan nekome učiniti dobro djelo . Suprotno onome što možda mislimo, ova navika može biti još pozitivnija za nas nego za druge. Malo po malo to će postati automatski.
Pridružite se grupi ili zajednici. Volontiranje sportskih putovanja… Mi smo društvene životinje i kako je rekao Tajfel društveni identitet određen je članstvom u grupi. Nadalje, samopoštovanje je uvjetovano emocionalnim značenjem i vrednovanjem koje pripisujemo pripadnosti.
I opet vježbati polagani život…
Vodite dnevnik o zahvalnost . Posvetite nekoliko minuta svaki dan da zapišete tri pozitivna aspekta svog dana. To mogu biti radnje, misli, osjećaji ili događaji. Isprva ćete možda osjećati da niste u stanju identificirati tri pozitivna aspekta, ali malo po malo naučit ćete cijeniti male stvari ili ih sami stvarati.
Možda se čini da je to nevažna navika, ali nije. Suvišne misli zamjenjuju se drugima koje smatramo važnima. Njihovo zapisivanje pomaže da ih iznesete pred oči i čak im se vratite onih dana kada se čini da sunce ne želi sjati.
To je tehnika koja se često koristi kod pacijenata s depresijom koji su uvijek iznenađeni dobrobitima koje imaju kad promijene perspektivu. Imajte vjere i pokušajte!
Odjavi se. To je najteži korak. Isključite zvono na mobitelu, ostavite ga kod kuće i otiđite u šetnju ili ga isključite. Ne možete zamisliti koliko je uzbudljivo ne osjećati se kao rob tehnologije.
Sreća nije drugdje nego ovdje. I to ne sutra nego sada.
-Walt Witman-
Kako prakticirati polagani život u gradu?
Ovaj savjet možemo slijediti gdje god se nalazili, ali tu nije kraj. Jeste li znali da gotovo u cijelom svijetu postoje spori gradovi?
To su gradovi u kojima stanovnici cijene šetnju, razgovor i kvalitetu života. U Italiji postoji mreža općina koje su se pridružile ovoj inicijativi. Pokret Cittàslow svi Talijani i rođeni u Orvietu 1999., trenutno imaju 192 člana.
To su općine koje pozdravljaju spori turizam s malim utjecajem na okoliš . Oni promiču kulturne i društvene turističke aktivnosti koje unapređuju vrijednosti zajednice.
Kako je nastao ovaj pokret?
Pokret je rođen 1986. promoviran od strane Carla Petrinija nakon što je otkrio McDonald's na Piazza di Spagna.
Osnovao je pokret protiv brze hrane tj slow food s ciljem zaštite lokalne gastronomske tradicije proizvoda i užitka dobrog jela. Počevši od slow food pokreta, slijedilo je sve ostalo dok nije postalo životna filozofija.
Osobni odraz
Imao sam neizmjernu sreću znati neki gradovi u jugoistočnoj Aziji i smirenost kojom svatko doživljava život privukli su moju pozornost . Nema kutka gdje ne vidite da netko drijema dok sjedi na motoru na stepenicama u parku ili na kravi.
Dan počinje vrlo rano, većina ljudi živi skromno, ali usudio bih se reći da vas nitko nikada neće iznevjeriti osmijehom ili gestom pomoći. Nadalje, posebno u budističkim zemljama meditacija vrlo je raširen. Oni su pravi stručnjaci za usporeno življenje. Kako zavidan zar ne?
