Mogli bismo vam dati tisuću razloga zašto se isplati studirati psihologiju. Ali postoji jedan koji ih sve sažima: uzbudljiv je. Nekoliko disciplina ide dalje od pukog profesionalnog rada, obogaćujući nas kao ljude, dopuštajući nam da rastemo i imamo mnogo širu viziju naše stvarnosti. Iako to nije lako zanimanje, svakako je zanimljivo.
Kada pohađate svoje prvo predavanje na sveučilištu i dođete u dodir s širokim spektrom tema uključenih u studij psihologije, često dovodite u pitanje svoj izbor. Neki su u najmanju ruku iznenađeni kada se nađu suočeni s desecima knjiga različitih teorija i pristupa koje čovjek mora znati razumjeti i razlikovati .
Vi ste ono što radite, a ne ono što kažete da ćete učiniti
-C. G. Jung-
Neki osjećaju određeni osjećaj potlačenosti ili čak ljutnje kad se suoče s uvijek složenim, ali u isto vrijeme zanimljivim svijetom statistike eksperimentalnog dizajna. Svijet u kojem je matematika i dalje prisutna, nažalost za one koji je baš i ne vole. Međutim je sa svakodnevnim radom i kontaktom sa svakim od polja koja čine ovu znanost da konačno shvatite njen fascinantan svemir i počnete trasirati vlastiti put .
No, treba reći i to da nas studij psihologije neće učiniti bogatima i neće nam jamčiti da ćemo pronaći posao ili završiti studij. Današnje društvo i uvjeti na tržištu rada su takvi kakvi jesu i ponekad morate spojiti talent s domišljatošću, motivaciju s prilikama, upornost sa strpljenjem. Međutim, područja
10 razloga zašto studirati psihologiju
Ako se nalazimo na životnoj prekretnici u kojoj moramo izabrati čemu ćemo posvetiti svoju profesionalnu budućnost ako želimo krenuti u promjenu i osposobiti se za nešto drugačije studij psihologije će uvijek biti dobar izbor . Bez sumnje, svatko mora napraviti vlastito razmišljanje, a to mora uključivati dvije važne točke: što tražim i što bih želio ponuditi drugima.
Psihologija predstavlja razmjenu u kojoj si dopuštamo rasti dok oblikujemo kako bismo ponudili najbolje od nas za dobrobit drugih. Pogledajmo koje nam prednosti može ponuditi diploma iz psihologije.
1. Pomaže nam da bolje razumijemo sebe
Kako dublje ulazimo u sve psihološke teorije, sve različite pristupe osobnosti, ljudski razvoj, učinke kulture na naše ponašanje uočit ćemo razne aspekte koji se tiču nas i drugih .
Proučavanje psihologije gotovo će nas nužno navesti da si postavimo mnoga pitanja. Pitanja koja nemaju uvijek odgovor, to je istina, ali postat će izvor stalnog istraživanja, neprekidna avantura u kojoj se svakim danom sve više upoznajemo i u kojoj ostavljamo iza sebe određene obrasce, stavove i ideje koje su nekad bile važne.
2. Naučite cijeniti znanstvene metode
Psihologija nije magija. Nismo mentalisti niti imamo radar u očima koji nam omogućuje da u 5 i pol sekundi detektiramo traumu koju osoba skriva da smo suočeni s njegovim strahovima ili njegovim snagama. Više puta će se dogoditi da nam prijatelji, poznanici ili rođaci na kraju kažu ponavljajuću i klasičnu frazu, sigurno me već analizirate.
Psihologija kakvu poznajemo prikuplja bezbroj stabla koje nas prate u mnogim kontekstima htjeli mi to ili ne. Međutim, postoji jedan aspekt koji mora biti jasan od nulte minute: Psihologija je društvena znanost koja se temelji na znanstvenoj metodi .
Potrebno je shvatiti da su za donošenje određenih zaključaka neke činjenice i rezultati dio napornog, objektivnog i strpljivog rada uvijek temeljenog na specifičnim istraživačkim metodama; i doista, to je upravo ono od čega se sastoji profesionalni uspjeh. Zatim, tu je i popularna psihologija koju svakodnevno viđamo u časopisima i na društvenim mrežama, a koja ima malo ili nimalo veze sa stvarnošću.
3. Razvoj kritičkog mišljenja
Velik dio materijala od teorije o pristupima i područjima koja čine studije psihologije pomažu u razvoju kritičkog mišljenja . Htjeli mi to ili ne, to je bitan uvjet ako želimo biti dobri profesionalci ako želimo biti istinski korisni ljudima bez gubitka integriteta i časti. Samo tako ćemo razlikovati drvo od šume, jasnoću od obmane, stvarnost od manipulacije.
Nikad nemoj misliti da znaš sve. Koliko god sebe cijenili, uvijek imajte hrabrosti reći sebi: ja sam neznalica
-Ivan Pavlov-
4. Veće razumijevanje ljudskih odnosa
Studiranje psihologije nas neće automatski pretvoriti u uspješne ili sretnije psihički zdrave ljude (barem ne većinu nas). . Čak i psiholozi pate od depresije anksioznost . I oni ne uspijevaju kao i svi drugi u svojim vezama i zašto ne bi imali svoje male fobije i ograničenja.
Međutim imajući sve te vještine puno su svjesniji onoga što im se događa i što se događa oko njih. S obzirom na to da su sva ta znanja i vještine usvojili na temelju ponašanja ljudskih bića, oni su u stanju puno bolje razumjeti dinamiku odnosa, znaju u kojem trenutku trebaju zatražiti pomoć ili kojim putovima je najbolje krenuti za promicanje dobrobiti u sebi ili u drugima.
5. Cijenite ljudski razvoj u svim fazama života
Razumijevanje kako se razvijamo i kako se ljudi mijenjaju na svom putu daje nam valjano znanje, ali u pravilu također nas čini više osjetljiv i otvoreni za probleme drugih ljudi i patnju ili sumnje povezane s njima .
S druge strane, ne manje važno, psihologija otkriva neke osobitosti povezane s određene faze našeg razvoja kao što su djetinjstvo ili starost . U njima možda možemo pronaći i svoju strast ili razlog da se posvetimo nekom području.
6. Razvoj nove svijesti o duševnoj bolesti
Studij psihologije će vam omogućiti razbijanje mnogih mitova o mentalnim bolestima u koje se ranije vjerovalo . Na primjer, razumijemo razlike između onoga što je sindrom, poremećaj i bolest.
Shvaćamo da i droge oni ne liječe neke bolesti nego ih jednostavno liječe . Iz prve ruke otkrivate koliko je složeno dijagnosticirati višestruke nijanse iza depresije, anksioznog poremećaja ili shizofrenije.
7. Za svaku strast postoji specijalitet
Nisu svi psiholozi psihoanalitičari i ne slijede Freudova načela. Zapravo, puno je više onih koji ih ne slijede. Ne vježbaju svi hipnoza niti obavljaju svoj posao u kliničkom okruženju. Studij psihologije tada nudi mogućnost da obučite se u širokom rasponu specijalnosti kako biste mogli odabrati onu koja vam se više sviđa . Mogućnosti su brojne:
- Klinička psihologija.
- Psihologija obrazovanja.
- Psihologija sporta.
- Forenzička psihologija.
- Zdravstvena psihologija
- Organizacijska psihologija.
- Psihologija djece i mladih.
- Socijalna psihologija ili psihologija zajednice.
8. Psihologija: savršena nadopuna drugim disciplinama
Malo je studija koje su komplementarne drugim disciplinama kao što je psihologija . Na primjer, možemo imati diplomu iz novinarstva, medicine, sestrinstva, farmacije, filologije, antropologije, umjetnosti ili ekonomije i odlučiti krenuti putem diplome psihologije kako bismo time stekli puno bogatije i cjelovitije, ali i fascinantno obrazovanje.
Čak i kada to nije u potpunosti ostvarivo postajemo bolji u nastojanju da slijedimo viši cilj
-Viktor Frankl-
Osim stvaranja mnogo solidnijeg kurikuluma, proučavanje psihologije nas obogaćuje tako što bolje razumijemo ljudsko ponašanje. društvena interakcija jezik, komunikacija, motivacija, emocije, donošenje odluka...bitni procesi za potpuniju viziju drugih znanosti.
9. Naučite bolje komunicirati
To je aspekt o kojem se ne govori uvijek. Međutim, student psihologije otkriva u svakodnevnom životu da sa stjecanjem vještina upravljanja emocijama ili razumijevanjem govora tijela i njegovih nijansi stječe i veće vještine u međuljudskoj komunikaciji .
Ne govorimo samo o mogućnosti da poboljšamo svoje govorničke vještine. Također ćemo ostvariti bolju komunikaciju sa svojim voljenima, razumjeti koga imamo pred sobom kroz njihovu neverbalnu komunikaciju, ton glasa i izraze kako bismo mogli graditi empatičniji i učinkovitiji dijalog.
10. Studiranje psihologije može biti prvi korak prema najboljem vremenu u našim životima
Rekli smo na početku da bismo vam mogli dati 100 razloga da studirate psihologiju, ali postoji jedan koji nadilazi sve ostale: to je fascinantna znanost i zasigurno može otvoriti novu fazu u nečijem životu. Uvijek ćemo naći nešto što će nas u određenom trenutku toliko zaokupiti da ćemo si reći: ovo je za mene Želim dublje prodrijeti u ovo područje, želim biti koristan u ovoj disciplini, želim pomoći ovoj specifičnoj skupini.
Ponekad je tu neuroznanost sa svojim misterijama, u drugim slučajevima to je terapija, ponekad je to jasna želja da bude koristan dječjem svijetu ili da se koncentrira na više eksperimentalno polje u kojem će se razvijati određena istraživanja. Područje psihologije toliko je široko da svi kad-tad nađemo svoje mjesto. I tada se sve mijenja i sve ima smisla.
Ako trenutno razmišljate o studiju psihologije, potičemo vas da krenete na ovo senzacionalno putovanje koje neće razočarati gotovo nikoga...
Bibliografske reference
Sheena Iyengar (2006). Umijeće odabira. Psychology Press.
Butler-Bowdon Tom (2004). 50 klasika psihologije: tko smo kako razmišljamo što radimo: uvid i inspiracija iz 50 ključnih knjiga. New York: H. Knjige.
