Glazbena inteligencija je osjetljiva dimenzija koja predstavlja kreativnu bit ljudskog bića. Područje koje ima svoj jezik koji je također univerzalan i koji svi trebamo jačati i koji treba biti na dohvat ruke svoj djeci. Pritom malo koja vještina zahtijeva takvu osjetljivost i tako istančano vladanje ritmom, tempom boja i tonova...
Until now no one has been able to identify the exact historical moment in which the first musical expression originated. Antropologija zapravo tvrdi da je glazba oduvijek bila tu, da je bila dio naše evolucijske povijesti i da je ostala utisnuta u vrlo poseban kutak našeg mozga. Znamo to već prije četrdeset tisuća godina postojale su svirale s raznim rupama poput onih pronađenih tijekom iskapanja u Njemačkoj.
Glazbena zabava je najmoćniji alat jer se ritam i harmonija susreću u dubini duše.
-Platon-
Mala zanimljivost: postoje studije koje se usuđuju govoriti o simboličkoj sposobnosti neandertalaca koji su bušili životinjske falange s nimalo slučajnom svrhom, odnosno da ih koriste kao frule i proizvode glazbu. Kao da je nekako tu snaga zvuka glazba i pjesme - u čarobne ili razigrane ceremonijalne svrhe - uvijek su bile dio naše vrste i naših drevnih rođaka i braće. Navika koja u svojoj biti kao da ima jednu jedinu svrhu: ujediniti nas u društvene grupe.
Ne smijemo zaboraviti da je, kako nam kažu neurolozi, glazba jedno od područja koje nam pruža veći užitak poput hrane i seksa. Svi glazbeni izričaji su kanal za naš emocionalni jezik; nadalje, pokazalo je istraživanje koje je proveo njemački neurolog Gottfried Schlaug glazba potiče strukturne promjene u mozgu jačanjem razvoja sive tvari.
Vježbanje vaše glazbene inteligencije stoga je izuzetan način da ojačate mnoga druga područja svog života.
Glazbena inteligencija i Howard Gardner
Prošlo je više od trideset godina otkako je Howard Gardner objavio svoje najvažnije djelo: Okviri uma: teorija višestrukih inteligencija . Danas svi smo čuli za teoriju višestruke inteligencije i od 9 ljudskih sposobnosti među kojima je Glazbena inteligencija očito uvijek imala posebno mjesto kao zaseban jezik i prostor za izražavanje osjetljivosti.
Bez glazbe život bi bio pogreška.
-Friedrich Nietzsche-
Ovdje se nećemo upuštati u stvarnu valjanost ove klasifikacije. Da od strane onih koji podržavaju jedan faktor inteligencije (Spearmanov G faktor). U svakom slučaju, ovaj nam je pristup sigurno omogućio da vidimo intelekt na puno širi način do točke revolucionarizacije – na bolje – svijet pedagogije i obrazovanja.
U vezi s glazbenom inteligencijom Howard Gardner u svojim knjigama suočeni smo s vlastitom intelektualnom kompetencijom čija se funkcija može nalaziti u određenom području mozga. Dakle, dok su lingvističke sposobnosti temeljene gotovo isključivo na lijevoj hemisferi mozga, većina glazbenih sposobnosti koncentrirana je u lijevoj hemisferi. desna hemisfera .
S druge strane, činjenica koja nam je uvijek sugerirala Noam Chomsky je da su ljudi genetski predisponirani za komunikaciju i učenje artikuliranog jezika. Ni Howard Gardner sa svoje strane ne suzdržava te ističe još jednu činjenicu oko koje se slažu mnogi stručnjaci: novorođenčad su prirodno predisponirana za glazbu i na elemente koji ga definiraju kao što su ton, melodija, ritam...
Međutim, Gardner u svojim radovima citira Jeanne Bamberger, glazbenicu i psihologinju s Massachusetts Institute of Technology, stručnjakinju koja ističe da glazbeno mišljenje ima svoja pravila i ograničenja i ne može se usporediti s jednostavnim lingvističkim ili logičko-matematičkim mišljenjem.
Kako ojačati glazbenu inteligenciju?
Znamo to postoje ljudi koji su rođeni s prirodnom predispozicijom za glazbu . Imamo iznenađujuće primjere poput slučaja Anthony Thomas Tony DeBlois slijepi mladić s poremećajima iz autističnog spektra koji može svirati više od 20 glazbenih instrumenata i izvesti više od 8000 skladbi napamet.
Da nisam fizičar, vjerojatno bih bio glazbenik. Često razmišljam u glazbi. Živim svoje svakodnevne snove u glazbi. Svoj život vidim u glazbenom smislu
-Albert Einstein-
Dolazak na svijet bez ovog ranog i iznenađujućeg interesa za svijet glazbe ne znači da ne možemo imati dobru glazbenu inteligenciju. Nužan je obiteljski i obrazovni kontekst koji daje prednost prirodnom pristupu ovoj disciplini unutar kojih razvijati kreativne aspekte glazbe, vježbati ovaj jezik u kojem se miješaju emocionalni svijet, znatiželja, ritmičko majstorstvo i pjesma...
Liverpool Academy of Performing Arts koju je osnovao Paul McCartney podupire upravo ovu filozofiju.
Vještine koje treba vježbati za jačanje glazbene inteligencije
Brojni su glazbenici, psiholozi i pedagozi koji podržavaju izuzetno pozitivnu ideju o kojoj bismo trebali voditi računa: glazba je element dobrobiti i kanal za poboljšanje dječjeg samopoštovanja. Potiče kreativnost poboljšava pozornost smanjuje anksioznost potiče razmišljanje i olakšava društvene odnose.
Iz tog razloga nikada nije prerano uvesti djecu u glazbeni svemir u kojem mogu vježbati sljedeće vještine:
- Prepoznajte ritam, ton i melodiju glazbenog djela.
- Razviti sposobnost igranja a pjesma ili ga čak modificirati.
- Ojačati sposobnost emocionalnog povezivanja s melodijom, glazbenim djelom ili pjesmom.
- Naučite o različitim glazbenim žanrovima.
- Znati prepoznati različite glazbene instrumente.
- Ojačati sposobnost improvizacije ritmičkih zvukova koristeći bilo koji predmet.
- Sposobnost skladanja glazbe i pjesama.
Zaključno, glazbeni izričaj prirodni je alat komunikacije između muškaraca to je ritmički tijek koji nas osvaja od početka vremena i koji nas zauzvrat čini boljim ljudima
