Uloga enkefalina u percepciji boli proučava se više od tri desetljeća. To su hormoni koji djeluju kao neurotransmiteri, omogućujući tako neuronima da međusobno komuniciraju.
Enkefalin je hormon koji se proizvodi u određenim područjima mozga i u hipofizi (ili hipofizi). Izlučuje se kako bi dospio u različita područja tijela kao što su gastrointestinalni sustav ili srž nadbubrežne žlijezde.
Otkriće endogenih opijata a prepoznavanje njihove važnosti u funkciji mozga, homeostazi i neuroendokrinoj regulaciji jedno je od velikih otkrića moderne biologije.
Nakon što je identificirao ovu vrstu hormona kao što su enkefalini u periakveduktalnoj sivoj tvari i u leđnoj moždini predstavlja točku u prilog ideji da bi ti sustavi mogli imati aktivnu ulogu u prijenosu senzornih informacija povezanih s boli.
Kako nastaju enkefalini?
Poznajemo opioidne peptide jer se vežu na iste receptore na koje se vežu i opijati. Ali i zato što dijele neka farmakološka svojstva s morfinom, koji je također opijat.
Enkefalini su raspoređeni po cijelom mozgu ali najveći kapacitet fiksiranja odvija se u živčanim završecima srednjeg mozga i talamusu gdje se spajaju snopovi koji provode osjet boli.
Nalaze se i u amigdali koja ima veze s osjetom dobrobiti metabolizma s mehanizmom djelovanja i glavnim djelovanjem enkefalina i endorfina na organizam.
Aminokiselinska sekvenca enkefalina nalazi se u dužim peptidima ekstrahiran iz hipofize. Uz glavne peptide, identificirani su i endorfini u živčanim stanicama . Zbog toga su endorfini 12 do 100 puta aktivniji od enkefalina.
Mehanizam djelovanja enkefalina
Znanost nam govori da enkefalini inhibiraju dva vlakna povezana s boli, tip C i tip A, na presinaptičkoj i postsinaptičkoj razini. Kao iu slučaju opijata, oni inhibiraju neuronsku aktivnost jer smanjuju propusnost natrija.
Nadalje, enkefalini uzrokuju dugotrajne promjene na stanični metabolizam . Oni to čine uzrokujući:
- Promjene u deaktivaciji ili aktivaciji određenih gena u staničnoj jezgri
- Promjene u broju inhibitora ili stimulansa.
Učinci enkefalina na središnji živčani sustav
Enkefalini imaju različite učinke na središnji živčani sustav . Pa da vidimo što su:
- Analgezija.
- Euforija.
- Miosi.
- Depresija refleksa kašlja.
- Mučnina i povraćanje.
- Tremor (u velikim količinama).
Učinci na kardiovaskularni sustav
Enkefalini nemaju samo ulogu u mozgu nego i u kardiovaskularnom sustavu unutar kojeg izazvati bradikardiju :
- Oslobađaju histamin (morfij).
- Proširuju arteriole i vene (ortostatska hipotenzija).
Učestalost i intenzitet stimulacije akupunkturnih točaka imaju veze s tim učincima na središnji živčani sustav i kardiovaskularni sustav. Na primjer (3):
- Podražaji niske frekvencije i visokog intenziteta (između 2 i 8 Hz) uzrokuju oslobađanje endorfina na razini hipotalamo-hipofizne osovine i enkefalina u mozgu i leđnoj moždini.
Ti podražaji imaju sustavno djelovanje i navikli su se na liječiti kronične bolesti . Nadalje, imaju lokalni učinak moguć zahvaljujući otvaranju prekapilarnih sfinktera koji poboljšavaju lokalnu mikrocirkulaciju, određujući smanjenje lokalnih halogenih tvari (bradikinina i serotonina) s povećanjem metabolizma tkiva.
- Podražaji visoke frekvencije i niskog intenziteta između 100 i 200 Hz odgovorni su za oslobađanje enkefalina u srednjem mozgu i unutar leđne moždine. U prisutnosti podražaja koji idu iznad 500 Hz, oslobađa se dinorfin. Ovi podražaji imaju segmentalno djelovanje i primjenjuju se kod akutnih bolesti.
Čini se kao enkefalini su usko povezani s boli : uzrokuju analgeziju ili umiruju bol. Ovo je sedativni učinak sličan učinku morfija. Veliko otkriće za bolesti povezane s bolovima.
