Emocionalni odgoj je odgovor na društvene zahtjeve koji su pomalo zanemareni u uobičajenim nastavnim programima. Među tim potrebama ističu se tjeskoba, stres, depresija, nasilje, konzumacija droga, samoubojstvo, rizično ponašanje itd. Sve je to uglavnom posljedica emocionalne nepismenosti.
Emocionalno obrazovanje ima za cilj razviti emocionalne vještine. Pod emocionalnim vještinama podrazumijevamo skup znanja, vještina, sposobnosti i stavova potrebnih za osvještavanje, osvještavanje, adekvatno izražavanje i kontrolu vlastitih emocija.
Emocionalne vještine
Među emocionalnim vještinama nalazimo svjesnost i kontrolu emocija emocionalna neovisnost, socijalne vještine, sposobnost preživljavanja i dobrobiti.
Razvoj emocionalne vještine Stoga zahtijeva stalnu praksu emocionalna edukacija počinje u prvim godinama života i mora biti prisutna kroz cijeli životni ciklus.
Stoga bi trebao biti prisutan među školskim disciplinama u vrtiću, osnovnim školama, srednjim školama u obitelji kao dio obuke za odrasle u socio-zajednici znači u organizacijama među starijim osobama itd. (Bisquerra 2011).
Emocija ne uzrokuje bol. Otpor ili potiskivanje osjećaja, s druge strane, uzrokuje bol.
-Frederick Dodson-
Je li pružanje emocionalnog obrazovanja u školi neophodno?
Autor knjige Emocionalna inteligencija (1995.) i suosnivač tvrtke CASEL Daniel Goleman jedan je od najautoritativnijih glasova u području emocionalnog obrazovanja. Jasno daje do znanja da je to potrebno naučiti kontrolirati emocije, posebice one stresne i onesposobljavajuće.
Uvijek gazimo na terenu emocija iako često nismo u stanju prepoznati na kojim se pločicama krećemo. Na sve što naučimo utječe naše emocionalno stanje.
S emocijama živimo od rođenja i one igraju važnu ulogu u izgradnji naše osobnosti i u društvenoj interakciji. Emocije doživljavamo u bilo kojem prostoru i vremenu s obitelji s prijateljima s našim poznanicima s našim vršnjacima u školi s našim učiteljima itd.
Škola je kontekst učenja i iskustava u kojem se razvijaju emocije. Obrazovanje znači promicanje cjelovitog razvoja, razvijanje kognitivnih, fizičkih, lingvističkih, moralnih, ali i afektivnih i emocionalnih sposobnosti (Cassà 2005). Sadržaji emocionalnog odgoja na kojima se može raditi u školi su sljedeći:
- Emocionalna svijest. Budite svjesni svog stanja uma i znati kako to izraziti verbalnim i/ili neverbalnim jezikom. U isto vrijeme, znati prepoznati osjećaje i emocije drugih
- Upravljanje emocijama. Sposobnost reguliranja neugodnih impulsa i emocija, toleriranja frustracija i znati čekati zadovoljstvo.
Vrlo je važno razumjeti da emocionalna inteligencija nije suprotnost inteligenciji, nije trijumf srca nad glavom: ona je sjecište to dvoje.
-David Caruso-
Emocionalno obrazovanje za dobrobit
blagostanje Ima osobnu i društvenu dimenziju a rad na ovoj dimenziji pomoći će nam da prevladamo kratkovidnost individualne dobrobiti. To će nas voditi prema potpunom razvoju prema našim organizacijama. Cilj je društveno blagostanje u interakciji i osobno blagostanje (Bisquerra 2011).
Novija istraživanja pridonijela su dokazivanju pozitivnih učinaka emocionalnog odgoja. Opći je zaključak da sustavno razvijanje programa emocionalnog odgoja koji mogu spojiti minimalne kriterije kvalitete i vremena posvećenosti ima značajan utjecaj na integrirani razvoj učenika.
Mora se imati na umu da su emocionalne vještine među onima koje je najteže usvojiti. U jednom polugodištu svaki učenik može naučiti rješavati probleme kvadratnih jednadžbi.
Međutim kako bi se kontrola impulzivnosti za automatski poticaj u situacijama ljutnje (i sprječavanje nasilja) potrebne su godine obuke. To je jedan od izazova emocionalnog obrazovanja: posvetiti mu potreban prostor.
Od velike bi pomoći moglo biti nekoliko godina provoditi tjedne sesije od 45 do 60 minuta tijekom tečaja (Bisquerra 2011.).
Promijenite razinu pažnje i promijenit ćete svoje emocije. Promijenite svoje emocije i pozornost će vam se usmjeriti negdje drugdje.
-Frederick Dodson-
