Emocionalna tjeskoba: neodredivi strah koji paralizira

Emocionalna tjeskoba je poput vjetra koji nas zgrabi, zarobi i ispuni strahom tjeskoba, nemir i neodrediva tuga. To je kaleidoskop nepovoljnih emocija koje ne samo da uzrokuju mentalnu nevolju, već i učinke na fizičko zdravlje koji mogu postati ograničavajući.

Byung-Chul Han, poznati južnokorejski filozof i učitelj stručnjak za kulturalne studije, definira današnji svijet kao društvo umora. Tjeskoba i tjeskoba bujaju među nama. emocionalna tjeskoba . Za dr. Hana uzrok svemu leži u kulturi nastupa u tom virusu koju nam usađuju odmalena i prema kojoj sve mora biti usmjereno prema uspjehu na svim razinama našeg postojanja.

Tjeskoba, kao i druga stanja psihe koja generiraju patnju poput tuge ili krivnje, predstavlja normativnu borbu protiv ljudske biti.

-Mario Benedetti-

Osim pritiska svijeta oko nas koji nas tjera da napredujemo i uspijemo, upoznajemo se s kulturom multitasking . Morate raditi više stvari odjednom i u kratkom vremenu . To je zakon džungle gdje ne prežive svi niti se potpuno integriraju gdje se lako uhvatiti u zamku tjeskoba Njemački izraz koji evocira sve što je ugnjetavačko, usko i uzrokuje patnju.

Emocionalni stres: Što mi se događa?

Kada govorimo o emocionalnoj anksioznosti, prirodno se postavlja pitanje: Je li tjeskoba isto što i tjeskoba? Ili su to dva različita psihološka stanja? Vrijedno je naglasiti da se pojam tjeskoba oduvijek koristio prije svega na filozofskoj razini, čime se razlikovao od kliničkog. Soren Kierkegaard na primjer, definirao je tjeskobu kao strah koji ponekad doživljavamo kada shvatimo da je naša budućnost ograničena i da kvaliteta našeg života ovisi o našim izborima.

Sigmund Freud je sa svoje strane napravio razliku između stvarne tjeskobe i neurotične tjeskobe u kojem je potonje bilo patološko stanje daleko od svakog čisto psihološkog odraza. Ono što se iz ovoga može zaključiti je da se anksioznost zapravo dijeli na onu egzistencijalnog tipa i onu koja može biti simptom raznih psihičkih poremećaja – kako stoji u Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje (DSM-V).

Pogledajmo zajedno neke značajke:

Emocionalna tjeskoba nas paralizira.Ako se s jedne strane anksioznost čini nas aktivnijima i nervoznima, s druge strane, tjeskoba uzrokuje blokadu protiv neizvjesnosti prema onome što ne možemo kontrolirati ili predvidjeti.

• Kad se ova sjena pojavi, briga se pojačava i postaje opsesija javljaju se katastrofične misli i očaj.

• Suočiti se s ispitom i morati donijeti odluku, čekati odgovor ili događaj ili čak suočavanje s nečim za što mislimo da nismo spremni stvara tjeskobu.

• Neka istraživanja to pokazuju neki ljudi imaju veću predispoziciju za doživljavanje nevolje. razlog? Naš neurokemijski svemir dirigiran hormonima i neurotransmiterima. Povećanje od adrenalin ili smanjenje γ-aminomaslačne kiseline (GABA) učinilo bi manju ili veću vjerojatnost da ćemo doživjeti stanja nevolje.

• Emocionalna tjeskoba ima brojne fizičke simptome kao što su mučnina, probavni problemi, pritisak u prsima, umor, napetost mišića.

Kako se emocionalni stres može liječiti?

Pjesnici, pisci i slikari kanalizirali su svoju tjeskobu kroz umjetnost. Većina njih zapravo je proživljavala egzistencijalnu tjeskobu. To je osjećaj koji se ponavlja u ljudskim bićima i koji je neizbježan kada pogledamo neshvatljivu prazninu koja nas okružuje u nama samima iu našoj budućnosti. Međutim, upravo kada nas taj osjećaj ta emocija blokira i čini bespomoćnima, moramo djelovati.

Još jednom citiram Byung-Chhal Hana moramo zapamtiti da smo prisiljeni živjeti s neizvjesnošću. Ovo je detonator emocionalne boli. U krivu je onaj tko vjeruje da se to stanje može riješiti zapošljavanjem psihotropnih lijekova (osim u ekstremnim slučajevima). Ono što trebamo učiniti je naučiti upravljati neočekivanim događajima u životu i pronaći nove resurse za kontrolu nekontroliranog.

Postoji mnogo prijedloga kako to postići kao što je kognitivna bihevioralna terapija terapija prihvaćanja i kognitivnu terapiju temeljenu na posvećenosti ili svjesnosti (MBCT). Sve ove tehnike nude brojne dobrobiti jer nam pomažu smanjiti tjeskobu i rade na negativnim mislima i negativnim emocijama koje nas blokiraju. To je jedini način da dođemo do korijena problema i promijenimo pogled na ono što se događa. Naučit ćemo se osjećati sposobnijima i odgovornijima za sebe u sve složenijem i sve zahtjevnijem svijetu.