Težina je problem za mnoštvo ljudi. Naše društvo preuzelo je na sebe da obogotvori fizički izgled i učini ga osobnom vrijednošću dok u stvarnosti nije budući da ne možemo dokazati da je itko superioran ili inferioran nekom drugom jednostavno time što ima više ili manje graciozan stas.
Konstantna briga da ne uđemo u okvire utvrđenih normi i time dobijemo odobravanje onih oko nas djelomično je odgovorna za veliki broj psiholoških poremećaja koji se vrte oko idealne figure, kao što su anoreksija i bulimija.
Međutim, kao i u svemu, postoji i druga strana medalje. Čak i ako idealiziranje vlastitog tijela i siluete te opsjednutost mršavljenjem nije pravi put, napuštanje tijela i prestanak brige o sebi nije najbolja opcija.
Prekomjerna tjelesna težina gotovo uvijek krije emocionalnu osnovu i upravo u tim slučajevima hrana želi biti žbuka koji privremeno pokriva probleme koje ne možemo riješiti na drugi način. Zbog toga je potrebno integrirati kognitivne, emocionalne i bihevioralne tehnike koje nam pomažu u samokontroli.
Zaboravite na čudesne dijete jer se gotovo uvijek pokažu prijevarom a s njima samo trošite novac i demoralizirate se spoznajom da niste postigli nikakve rezultate ili čak mogu predstavljati opasnost za pozdrav .
Jedini način na koji možete izgubiti težinu jest slijediti individualiziranu prehranu koju je razvio stručnjak, uz dosta tjelesne aktivnosti . Najjednostavnija, ali ujedno i najkompliciranija stvar. Želite li znati kako to učiniti? Budite uvjereni da vam psihologija može pomoći na tom putu.
Smršavite uz psihologiju
Psihologija je disciplina koja nam može ponuditi brojne tehnike usmjerene na postizanje veće kontrole nad našim impulsima. Prekomjerna tjelesna težina često je rezultat impulzivnog načina ponašanja koji nas navodi da pretražujemo smočnicu ili nepostojanje odgovarajuće organizacije koja bi nam omogućila učestalo bavljenje sportom. Nadalje, kad vidimo da nam se težina povećava, normalno je da patimo s emocionalnog gledišta što nas navodi da se još više prepustimo svojoj sudbini i svojim impulsima.
Da prekinemo ovaj krug prvi korak je biti spreman za akciju ili jasno da se želite promijeniti i biti spreman upotrijebiti sve svoje snage energije uspjeti. Neće biti nimalo lako, ali ćete se osjećati iznimno uspješno ako postignete svoj cilj.
Manji tanjuri
Mnogo puta jedemo i jedemo dok nam ne ponestane
Mogli biste izvesti bis; međutim, morat ćete se vratiti u kuhinju kako biste se ponovno poslužili i pojeli drugo jelo natjerat ćete vas da odustanete.
Idite u kupovinu punog želuca
Ako odete u supermarket i kupujete dok ste gladni, vjerojatno ćete na kraju kupiti hrana visokokalorične poput industrijskog peciva, čokolade itd. Kupnju je bolje obaviti odmah nakon jela kako bi nas vodio mozak, a ne želudac. Isto tako ako izbjegavamo
Ne niskokaloričnim dijetama
Čak i ako se ne preporučuje konzumiranje visokokalorične hrane, ne biste se trebali odlučiti ni za niskokalorične dijete da biste patili od gladi. Ako se ne zasitite nakon obroka, velika je vjerojatnost da ćete stalno prejedati a gotovo sigurno s visokokaloričnom hranom. Dakle, jedite zdravo, ali sitite se.
Tolerancija emocija
Hrana je često paravan za naše negativne emocije. Predstavlja negativno i pozitivno pojačanje koje nas vodi do hladnjaka ili smočnice kada se osjećamo loše. Na taj način emocije se smanjuju i osjećamo se bolje.
Problem je u tome što ovo poboljšanje traje samo trenutak, a zatim se prebacuje na osjećaj krivnje. Moramo dakle naučiti tolerirati emocije i prigrliti ih kao dio nas i ne pokušavajte pobjeći od njih prolazeći ih do želuca i usmjeravajući ih sa osjećaj krivnje .
Jedite šest obroka dnevno
Ideja nije ostati gladna i najesti se kasnije. Kao što smo rekli, baš kao što ne biste trebali slijediti visokokalorične dijete, ne biste trebali ni jesti previše grickati između obroka . Da bismo to izbjegli, bolje je imati šest dobro osmišljenih obroka kako ne bi bilo prekida tijekom kojih bismo mogli osjetiti glad i pojaviti se iskušenja.
Ne postoje zabranjene namirnice
Sve što je zabranjeno na kraju postane poželjno ne smijemo sebi zabraniti nikakvu hranu . To ne znači da ih možemo jesti kad god nam se prohtije, ali možemo si dopustiti da ih uzimamo barem jednom tjedno. Otklonit ćemo hir i stoga će hrana izgubiti ukus.
Racionalna razmišljanja o hrani
Mnoge namirnice koje naše nepce i mozak najviše vole su najmanje zdrave. Dobra strategija je održavati kod sebe a unutarnji dijalog racionalan u pogledu hrane koje odabiremo za konzumaciju.
Na primjer, ako želimo pojesti sendvič s kobasicama možemo poslati poruku svom mozgu to je nezdrava hrana od nekvalitetnih mesnih ostataka pomiješanih sa šećerom koja nam može pružiti samo privremeni užitak . Još uvijek ga želiš jesti?
Uz ove strategije svakodnevna tjelesna aktivnost ne smije nedostajati, pravilna hidratacija, kvalitetan društveni krug i suočavanje s problemima integriteta
