Jeste li ikada čuli za ekofenomen? Ovo je automatsko ponavljanje tuđih riječi i postupaka. Primjer ekofenomena može biti kada oponašamo nekoga kako zijeva. Ali zašto je zijevanje zarazno?
Psiholog Robert Provine (1986) ostavio nam je ovu maksimu: Zijevanje može imati sumnjivu privilegiju da ga se najmanje razumije od raznih najčešćih ljudskih ponašanja. Godinama kasnije možemo odgovoriti na ovu izjavu koristeći neuroznanost ? Postoji li samo jedno objašnjenje ili ih je više? Upravo ćemo saznati.
Zašto je zijevanje zarazno?
Drugi studija Romera i sur. (2014) iako mnoge životinje zijevaju samo ljudi, čimpanze, psi i vukovi sposobni su zaraziti zijevanjem. Ali zašto i kako se to događa? U ovom ćemo se prostoru usredotočiti na glavna objašnjenja ovog fenomena kod ljudi.
Aktivacija motoričkog korteksa
Godine 2017. skupina znanstvenika sa Sveučilišta Nottingham u Engleskoj zaključila je istraživačku studiju koja je kasnije objavljena Current Biology . U ovoj studiji pokušali smo odgovoriti zašto je zijevanje zarazno.
Prema engleskim istraživačima ta bi se radnja sastojala od moždanog refleksa koji aktivira područje odgovorno za kontrolu motoričkih funkcija. Tendencija da dopustimo da na nas utječu zijevanja drugih ljudi potječe iz primarnog motoričkog korteksa mozga, područja odgovornog za izvođenje pokreta putem neuronskih impulsa.
Od čega se sastojao eksperiment?
Tijekom istraživanja, ukupno 36 odraslih volontera podučavano je kako obuzdati zijevanje prikazivanjem videa na kojima se vidi kako ljudi zijevaju. Nakon toga se vodilo brojanje svih emitiranih zijevanja (uključujući one potisnute).
Koristeći tehniku transkranijalne magnetske stimulacije (TMS), istraživači bili u mogućnosti analizirati potencijalni odnos između neuralne osnove zijevanja i ekscitabilnosti motoričkog sustava.
Skupina se pokazala više-manje sklonom pusti se zaraziti od zijevanja na temelju osobne kortikalne ekscitabilnosti i inhibicije primarnog motoričkog korteksa. To bi objasnilo zašto neki ljudi više zijevaju i podložniji su oponašanju zijevanja.
Možemo li suzbiti zijevanje?
Zarazimo li se uvijek tuđim zijevanjem ili se taj refleks može kontrolirati? Prema riječima samih istraživača sposobnost odupiranja zarazi je ograničena ; dodaju da bi pokušaj suzbijanja zijevanja mogao povećati nagon.
Tijekom eksperimenta bilo je moguće utvrditi putem električne stimulacije da veća motorna ekscitabilnost odgovara većoj osjetljivosti na zarazu. Dakle, ne, u stvarnosti to ne možemo kontrolirati jer imamo urođenu predispoziciju za to.
Proučite zijevanje kako biste razumjeli uzroke određenih poremećaja
Studija o kojoj je riječ mogla bi biti korisna znanstvenicima da preciznije identificiraju uzroke određenih bolesti kod kojih je uočeno povećanje kortikalne ekscitabilnosti ili smanjenje fiziološke inhibicije.
Nemoguće je izbjeći određene ekofenomene kao npr eholalija (ponavljanje sugovornikovih riječi ili rečenica) ili ehopraksija (automatsko ponavljanje sugovornikovih radnji). To se događa u slučajevima demencije, autizma, epilepsije ili Tourettov sindrom .
Georgia Jackson, voditeljica opisanog eksperimenta i profesorica kognitivne neuropsihologije na Nottinghamskom institutu za mentalno zdravlje, objašnjava sljedeće:
Smatramo ove nalaze od velike važnosti za bolje razumijevanje veze između motoričke ekscitabilnosti i pojave ekofenomena u širokom rasponu kliničkih patologija povezanih s povećanjem kortikalne ekscitabilnosti i/ili smanjenjem fiziološke inhibicije.
-Georgina Jackson, direktorica studija-
Nadalje, Jackson dodaje da se čini mogućim poboljšati stanje subjekata s Touretteovim sindromom snižavanje razine motoričke ekscitabilnosti kako bi se smanjili tikovi .
Daljnja objašnjenja zašto je zijevanje zarazno: genetska empatija i sinkronizacija
Prije ove studije drugi su znanstvenici pokušali odgovoriti na ovo pitanje; mnogi su govorili o empatička zaraza kao moguće objašnjenje. Prema ovoj teoriji, vidjeti nekoga kako nesvjesno zijeva uspostavlja neku vrstu empatije s osobom zašto se radi ista gesta i to bi bilo nemoguće izbjeći kao da smo mi njegov odraz.
Ova teorija ima brojne pristaše i sugerira da bi nas sposobnost tumačenja osjeta drugih ljudi navela da se stavimo na njihovo mjesto i osjećamo se poput njih. Upravo nas ta sposobnost tjera na zijevanje.
Ostale studije o zaraznosti zijevanja na koju se pozivaju aktivacija određenih moždanih sklopova specifičnih za empatiju a koji uključuju danas dobro poznate zrcalne neurone. Čini se da ti neuroni djeluju kao unutarnji odraz pokreta koje opažamo kod drugih ljudi.
Zašto je zijevanje zarazno? Posljednje moguće objašnjenje
Drugo moguće objašnjenje ovog fenomena odnosi se na komunikaciju i sinkronizaciju. S tim u vezi, istraživač i profesor psihologije Matthew Campbell navodi sljedeće:
Jedna je mogućnost da bi kopiranje zijevanja doprinijelo grupnoj sinkronizaciji društvenih vrsta koje koordiniraju svoje razine aktivnosti.
-Matthew Campbell-
To znači da bi ova gesta proizašla iz imitativne radnje ili čini se da kopiranje zijevanja doprinosi harmoniji u grupi. To je razlog zašto, prema Campbellu, kad dođe vrijeme za jelo, svi jedu (čak se i jedenje čini zaraznim), a isto vrijedi i za druge funkcije poput kretanja ili držanja.
