Brinuti se bez razloga nema koristi

Neki ljudi žive u stalnom stanju brige . Svoju budućnost zamišljaju kao minsko polje puno opasnosti i pritom ne mogu živjeti mirno. Boje se da nesreća uvijek vreba, spremna da ih pogodi u svakom trenutku.

Ti su ljudi sigurni da će njihovo dijete pasti na ispitu u razredu. Uvjereni su da će doživjeti srčani udar čim osjete bol u prsima. Uplaše se misleći da imaju tumor

-Mark Twain-

Samoispunjujuća proročanstva: neobičan psihološki učinak

Jasno je da su šanse da će se negativni događaji koje ti ljudi predviđaju stvarno dogoditi vrlo male ako ne i ravne nuli. Zanimljivo je da ponekad oni sami ostvaruju svoje predznake, stvarajući ono što psiholozi nazivaju pravim predznacima samoispunjujuća proročanstva . Ovakav način razmišljanja navodi ih da iskuse ono čega se boje i čak to provedu u praksi.

Pogledajmo primjer samoispunjavajućeg proročanstva: vozač se boji nesreće svaki put kad izađe sa svojim automobilom. Kad uzme auto, čini to u takvom stanju anksioznost da ne mogu sigurno voziti, čime se povećavaju šanse da budu uključeni u tu nesreću koje se toliko boje.

Živite iz dana u dan i čekajte da se stvari dogode prije nego što patite zbog njih

-Carmen Serrat-Valera-

Naposljetku, neki ljudi prolaze kroz život tugujući za stvarima koje se još nisu dogodile. Oni sami sebe sprječavaju da dožive iskustva koja bi se mogla pokazati samo pozitivnima Njihova patološka zabrinutost dovodi ih do toga da pate od katastrofa koje se zapravo nikada nisu dogodile.

4 Karakteristike ljudi pogođenih patološkom brigom

Nesigurnost

Nesigurna osoba traži izvjesnosti, a ne istinu. On to ne shvaća

Nesigurna osoba uvijek će tražiti dokaze koji pokazuju da se ono čega se plaše nikada neće dogoditi čime se povećava intenzitet brige.

Nisko samopoštovanje

Niska samopoštovanje može pridonijeti povećanju briga koje se vrte oko teme osobnosti, a također je često povezana s nesigurnošću. Osoba s niskim samopoštovanjem sklona je stalno razmišljati o tome što se od nje očekuje, a ne o tome što bi doista željela biti.

Kada razmišljamo o tome što se od nas očekuje gubimo svoju bit i pretvaramo se u marionete. Pokušaj ugoditi svima povećava našu zabrinutost eksponencijalno.

Emocionalna ovisnost

Osobe s jakom emocionalnom ovisnošću kada pored sebe imaju osobu o kojoj ovise neprestano ih muči strah da će je izgubiti . Na taj su način prisiljeni živjeti s napetostima da nikada ne moraju učiniti ništa što bi moglo uzrokovati razdvajanje.

I ovo je važan izvor zabrinutosti jer živimo u društvu u kojem smo okruženi ljudima koji su nam jako važni. Ako smo emocionalno ovisni, čak i najmanja opasnost od gubitka ili prekida će izazvati potrebu za hiper-budnošću.

Tendencija izbjegavanja sukoba

Ljudi koji su skloni izbjegavati suočavanje kao tehnika za rješavanje svojih strahova naći će se stalno u brigama . Čak će završiti zbunjujući stvarnost tako što će je uključiti u svoj zamršeni sustav fantazija i strahova; iluzije koje opstaju upravo zato

Izbjegavajte iskustva Danas je to vrlo čest problem. Živimo usmjereni više na prošlost i budućnost nego na sadašnjost. Zbog toga smo neprestano zabrinuti o tome što bi se moglo dogoditi ili što se dogodilo, a da nismo u potpunosti doživjeli sadašnji trenutak.

Zapamtite danas je sutra za koje ste brinuli jučer

-Dale Carnegie-

Što mogu učiniti da prestanem neprestano brinuti o svemu?

Za one koji su navikli živjeti utonuli u brige, prestati brinuti nije jednostavan zadatak. Ipak, pokušavamo vam dati nekoliko savjeta koji bi mogli biti korisni:

Jasno definirajte što vas brine. Zapitajte se: O čemu brinem? Razmislite o svim svojim brigama i zapišite ih. Pokušajte ih napisati što detaljnije.

Odlučite može li se nešto učiniti po tom pitanju. Ako je odgovor ne, nije važno koliko brinete: ništa se neće promijeniti. Budite toga svjesni i pokušajte skrenuti pozornost. Ako je odgovor potvrdan, prijeđite na točku tri.

Napravite popis stvari koje biste mogli učiniti kako biste riješili svoju zabrinutost ili problem. Mislite li da postoji nešto što možete učiniti odmah? Ako je odgovor potvrdan, učinite to odmah. Ako je, međutim, negativan, sastavite plan u kojem ćete odrediti kada, gdje i kako ćete to provesti u djelo.

Naučite sebi odvratiti pažnju. Svoju pažnju možete usmjeriti samo na jednu po jednu stvar. Tako ćete zaokupiti svoj um i nećete moći razmišljati o svojim brigama.

Kako mogu sebi odvratiti pažnju ako sam zabrinut zbog bilo čega?

Obratite punu pažnju na svoju okolinu. Zapamtite registarske tablice automobila. Pogodite čime se ljudi bave. Izračunajte s cijenama artikala na akciji u nekim trgovinama. Slušajte pjev ptica i tako dalje. Riješite križaljke sudoku pjevušiti pjesmu brojati do sto pročitati nešto zanimljivo. Vježbanje i aktivnost dobar su način prevencije svih vrsta bolesti, ali i izvrstan lijek protiv briga.

Međutim, zapamtite jednu vrlo važnu stvar: nemojte koristiti tehnike odvraćanja pažnje kao način da izbjegnete suočavanje sa svojim brigama. Shvatite analizu onoga što vas brine prije nego što pribjegnete bilo kakvoj tehnici odvraćanja pažnje.

Što da radim ako mi brige ne daju spavati?

Obično smo skloni više brinuti noću . Kad smo u krevetu i pokušavamo zaspati, stimulacija okoline je drastično smanjena i prisiljeni smo usredotočiti se na svoje misli i tjelesne senzacije.

Očito nije dobro ići spavati glave pune briga. Da bi to izbjegli samo zapišite sve što vas brine i moguća rješenja u bilježnicu odgađajući tako brige za sljedeći dan. Osjećat ćete se sigurnije i bolje spavati.

Još jedna tehnika s izvrsnim rezultatima je tehnika bezvrijednog vremena . Sastoji se od toga da se dvadesetak minuta dnevno posveti samo brigama. Ovo će biti vaše smeće tijekom kojeg ćete misliti samo na svoje brige i ni na što drugo. Ostatak dana bit ćete mirni jer znate da ćete za svoje brige svaki put imati dvadesetak minuta u kojima možete dati oduška onome što vas muči. Posljedično tome izvan tih minuta apsolutno je zabranjeno brinuti se o bilo čemu.

Kao što uvijek volimo reći, ovi savjeti ne mogu zamijeniti pomoć kompetentnog psihologa. Kada patite od nekog poremećaja anksioznost generalizirano (patološka pretjerana zabrinutost) idealno je pitati stručnjaka za savjet što prije.