Mnogo je životnih situacija u kojima nešto želimo svim silama i u kojima se silno trudimo da to dobijemo, a da u tome ne uspijevamo. Mogli bismo reći da ga žudnja za nečim tjera . Zapravo, vrlo često kada prestanemo željeti postići a
Željeti previše da se nešto događa uranja subjekt u stanje nemira i nelagode. Sati se čine kao dani, a dani kao godine. Nastojimo sa svo moguće strpljenje ali ne možeš izbaciti svoj san iz glave. To može biti ljubav, posao, novac, liječenje. Postoji hitna potreba za uspjehom i taj dio dobrobiti ovisi o uspjehu u tom smislu.
Situacija u kojoj silno priželjkujete nešto što ne stiže je, da tako kažem, sve samo ne slučajna. Ne možemo stvarnost uskladiti s našim željama. Činimo sve što je potrebno i iz ovog ili onog razloga ono čemu se nadamo na kraju se ne dogodi. Što sve ovo znači? Kako se to može objasniti s psihološke točke gledišta?
Ako želite sagraditi brod, nemojte okupljati ljude samo da skupljaju drva i raspodjeljuju zadatke, već ih naučite nostalgiji za širokim i beskrajnim morem.
-Antoine de Saint-Exupéry-
Zašto žudiš za nečim?
Prvo pitanje koje si morate postaviti u tim slučajevima je zašto nešto toliko želite. Ključ je u riječi snažno. Taj eksces otkriva da smo mi bili kreatori situacija koje su nas potom dovele do ove hitnosti. Postoji vrlo jaka potreba i njezino zadovoljenje postaje odlučujući faktor za naše blagostanje. Osjećamo da je to nešto što žarko tražimo na iluzoran način neophodno biti sretan .
Prvo se pitanje vrti oko potencijalnog transformativnog učinka objekta želje: je li to doista tako? Neki misle da će ih velika ljubav spasiti od samoće, tuge ili izolacije. Drugi vjeruju da će posao dati smisao njihovim životima. Ima i onih koji misle da bi s više novca na raspolaganju riješili svoje probleme ili da bi prevladavanjem određenog zdravstvenog stanja vodili miran život.
Razmotrite nešto poput izvor nečije sreće Duboko u sebi polazimo od ideje da postoji potpuno stanje života, raj do kojeg treba doći. Vjerojatno je to što to ne možete učiniti izvor razočaranja. Objekt naše želje predstavlja ovaj raj u našem umu. Mi ljudska bića stvoreni smo takvi.
Zašto prevelika želja za nečim to otjera?
Pitanje zašto ne dobijemo ono što želimo može imati mnogo odgovora. Prva hipoteza navodi nas na pomisao da ponekad jednostavno želimo ono što ne postoji . Mnogo puta ostanemo zarobljeni nemoguće želje iu neostvarivim fantazijama kao što je ona o spasenju ili o preuzimanju nečega vanjskog za nas što daje smisao našem postojanju.
Mislimo da ljubav drugog ljudskog bića može ispuniti naš nedostatak ljubavi prema sebi Možda mislimo da bi život koji živimo ili koji smo do sada izgradili mogao nestati i postati postojanje bez nedostataka i grešaka.
Iako je politički korektno reći da je sve moguće, istina je da nije tako. Postoje ciljevi koje je nemoguće postići i važno ih je znati prepoznati. Na primjer, ne možemo živjeti vječno. Nije moguće čak ni spriječiti patnja ući u naše živote. Ipak, postoje veliki uspjesi koji se doista mogu postići, ali najčešće je put dug i napori moraju biti stalni i dobro usmjereni.Jungov sinkronicitet
Konačno postoji i onaj fenomen koji je Jung nazvao sinkronicitet odnosno one okolnosti koje odgovaraju nesvjesnim procesima koje doživljavamo. Ponekad se fokusiramo samo na svoju racionalnu stranu i vidimo veliku želju koja se ne pretvara u uspjeh.
U stvarnosti, možda naše nesvjesno želi nešto drugo i stoga ćemo to nešto drugo dobiti. Ljudska su bića toliko složena da često žele patiti. Očito je to rezultat, ali on ne shvaća kako je došao do te točke.
