Dvadeset godina nakon distribucije Trumanov show (1998. Peter Weir) i dalje je referentna točka za bavljenje temama vezanim uz filozofiju i psihologiju. Korištenje medijima i simbolika filma
Svijest i svjesnost: protkane istom niti
Da bismo razumjeli što je buđenje svijesti, važno je razjasniti razliku između svijesti i svjesnosti. Službena definicija svijesti je vlastita mentalna aktivnost pojedinca koja mu omogućuje da se osjeća prisutnim u svijetu iu stvarnosti. Tamo svijest to je umjesto toga psihološki čin kroz koji subjekt percipira sebe u svijetu. Do buđenja svijesti dolazi kada pojedinac nije samo svjestan svog bivanja u svijetu svog postojanja nego i toga da je netko u odnosu na njega.
Može se tumačiti i kao svijest o vlastitoj transcendenciji. Predstavlja trenutak kada se u nama pali svjetlo koje nas tjera da posumnjamo u sve u što smo oduvijek vjerovali. U tom trenutku možemo birati hoćemo li se zadovoljiti onim što već znamo ili ćemo prevladati svoje strahove i nesigurnosti i izaći iz špilje.
Mit o špilji
Alegorija špilje djelo je grčkog filozofa Platona (427.-347. pr. Kr.) i simbol je ljudskog znanja. Prema ovom mitu čovjek ne bi bio ništa više od zatvorenika u pećini a svijet kakav on poznaje samo je odraz ili projekcija stvarnosti. Prava stvarnost je izvan špilje, teško ju je zamisliti ako nikada nismo napuštali špilju i navikli smo živjeti i raditi u svojevrsnoj sjeni ili odrazu iste. U tom smislu nismo svjesni postojanja stvarnosti ili jesmo ali je se bojimo.
Ali što špilja predstavlja u svakodnevnom životu? To može biti obitelj, dom ili okruženje u kojem smo odrasli. I
Na temelju naše stalne potrage za sigurnošću, skloni smo prigrliti ideje i vrijednosti ljudi koje volimo. U ovom smislu ni tvrtka ni obitelj uče nas vidjeti (iako možemo promatrati). Oni nam ne pomažu da razvijemo kritičko stajalište o stvarima. Malo djece ima sreću odrastati u okruženju koje ih tjera na analizu, usporedbu i razvijanje vlastitih mišljenja, kao i na vježbu samosvijesti.
Buđenje svijesti u Trumanov show
Glavni lik filma Trumanov show Truman je čovjek koji nikada u životu nije imao priliku o bilo čemu odlučivati. Od rođenja je posvojen televizijskim programom čiji je i sam protagonist i svaki njegov izbor (vjeridba, vjenčanje, kupnja kuće, posao...) nije napravio on već ga vodi kreator programa koji je u ovom slučaju izjednačen s bogom.
Truman živi sretno i nesvjestan svega toga unutar nečega što je neka vrsta kupole izgrađene da izgleda kao grad. Čak i kad nešto posumnja ili sumnja, ne može napustiti svijet u kojem je prisiljen živjeti jer djetinjstvo (na primjer strah od mora povezan s traumom gubitka oca). Međutim, dolazi trenutak kada Truman mora dati povoda svojim sumnjama jer njegov svijet više nije isti kao prije.
U stvarnosti, svi smo mi Truman. Jedina šansa da budemo autentični je da nam se probudi savjest i da ta iskra bukne negdje u našem egu. I jest samo naša volja nam može omogućiti da prevladamo strah od onoga što nas čeka .
Najčišći čin slobode koji postoji je razmišljanje
Trumanov show zona udobnosti t i od naših okruženje potaknut osjetom da udaljavanjem ćemo moći jasnije vidjeti stvari … A onda se zapitamo: Što želim učiniti sa svojim životom? Jesu li mi moje sigurnosti dovoljne? što ja stvarno vjerujem? Što je moja istina?
Naši odgovori moraju imati veću važnost od odgovora drugih jer ih diktira naše Ja; pravi odgovori su oni napravljeni posebno za nas i ni za koga drugog. Lako je misliti da nismo slobodni jer nas veže tisuću obaveza kao što su obitelj, studij, posao; ali istina je da najistinitiji i najdostupniji čin slobode je mišljenje.
Kada odlučimo potražiti utočište u svojim uvjerenjima u sjeni onoga što su nas učili, sprječavamo svoj ego da napreduje. Umjesto toga, kada prevladamo strah od nepoznatog i odgovarajućeg znanja, počinjemo put stjecanja principa, vrijednosti i ideja koje su naše, zdrave i autentične, manje disonantne. Zapamtimo to prevladavanje naših granica može nas samo dovesti do toga da budemo slobodniji, a za to su neophodni sastojci svijest i test hrabrosti .
