Ljudski mozak je savitljiv: kao i svaki drugi dio tijela programiran je za prilagodbu okolnim uvjetima okoline. Današnje društvo vrlo nam olakšava promjene u mozgu. Kako bismo maksimizirali um, moramo se osloniti na izazove koje smo sami nametnuli, kao i na sposobnost da se suočimo s onima koji su nam nametnuti izvana.
Mentalni trening jedan je od resursa koji nam je na raspolaganju za poboljšanje i usavršavanje jednog ili više mentalnih procesa. To je moguće učiniti obavljanjem mentalno napornih zadataka koji će postupno poboljšati naše vještine. Mozak je svakako snažno karakteriziran genetikom, no njegove sposobnosti ne ovise samo o DNK: sposobni smo implementirati strategije jačanja.
Treniranje kognitivnih vještina je gotovo kao treniranje tijela. Da biste to postigli, bitno je napustiti svoju zonu udobnosti. Morate se neprestano truditi, postupno povećavajući težinu. Kada se naviknemo na neku vježbu, radit ćemo je automatski i ona će iz vježbanja postati navika .
U nastavku ćete pronaći nekoliko savjeta za treniranje vašeg mozga stavljanjem na test i postizanjem njegovog maksimalnog potencijala.
1. Bavite se sportom
Aerobna tjelesna aktivnost koja uključuje kontrolu disanja poboljšava sposobnosti mozga, posebice one koje se temelje na interakciji između frontalnog i medijalnog temporalnog režnja. Ove vježbe utjecati na radnu memoriju i izvršne funkcije. Prednosti od sport na kognitivne sposobnosti imaju fiziološko objašnjenje budući da pogoduju proizvodnji neurotrofnih čimbenika.
Neurotrofne tvari povećavaju sinaptičku plastičnost, neurogenezu i cerebralnu vaskularizaciju. Također smanjuju gubitak volumena mozga tijekom starosti, posebno u području hipokampusa povezanom s pamćenjem i učenjem. Da bi sport bio dobar za vas, važno je da se njime bavite s određenom dosljednošću svaki dan po tridesetak minuta.
Kardiovaskularne vježbe mogu se prilagoditi osobnim sposobnostima. Početnici mogu početi hodati dobrim tempom ili se baviti zabavnim sportovima poput paddle tenisa ili plivanja. Kognitivne dobrobiti sporta trajat će do duboke starosti kada će djelovati kao prirodna zaštita od Alzheimera.
2. Vježbajte radnu memoriju
Vježbajte memorija rada vrlo je koristan kada je riječ o poticanju naših kognitivnih sposobnosti. U tu svrhu postoje mnoge vježbe. Jedan od najpoznatijih je tzv n – nazad : figura se pojavljuje i nestaje na ekranu, pojedinac će morati označiti pojavljuje li se slika na istom mjestu kao prethodni put ili ne.
Poteškoća se može povećati s vremena na vrijeme tako da se naznači, na primjer, je li figura bila u istoj točki u usporedbi s tri prethodna puta. Vježba tjera mozak da zadržati najnovije informacije određeno vrijeme a zatim ga usporedite s trenutnim informacijama. Pokazalo se da ova vježba također pomaže u razvoju drugih vještina kao što je tečno zaključivanje.
Svaki zadatak koji zahtijeva privremeno zadržavanje slušnih ili vizualnih informacija aktivira radnu memoriju. Drugi primjer je slušanje niza brojeva i njegovo ponavljanje obrnutim redoslijedom. U pravilu trebali biste početi sa srednjom razinom igranja koja odgovara vašim sposobnostima jer je temeljna
3. Izađite iz svoje zone udobnosti
Ne radi se o tome da se zadovoljite udobnošću, već o vježbanju uma obavljanjem aktivnosti koje uključuju izazov. Pronađite hobi koji zahtijeva intelektualni napor kako naučiti svirati instrument. Na primjer, ako volite TV serije, počnite ih gledati na izvornom jeziku s talijanskim titlovima. Kad se naviknete, pokušajte staviti engleske titlove dok ih ne budete spremni potpuno ukloniti.
Drugim riječima radi se o pronalaženju načina da se cjeloživotno uči. Znamo da djeca uče svaki dan jer je to dio te određene faze života. Između ostalog, djeca lakše uče jer im sinaptička plastičnost u svom je najboljem izdanju. Međutim, kao što smo vidjeli, nikad nije kasno naučiti nove stvari.
Naravno, aktivnosti koje se provode bit će prilagođene sposobnostima pojedinog uzrasta kao i osobnom ukusu. Biti motiviran ključno je da ne napustite aktivnost na pola puta. Bilo da se radi o sudoku križaljkama ili možda još pozitivnijim grupnim igrama poput šaha. Zapravo, društveni odnosi također imaju pozitivan učinak na kognitivnoj razini.
4.Čitanje
To je jedna od najučinkovitijih metoda mentalnog treninga s niskom cijenom i bezbrojnim prednostima. Nema potrebe za korištenjem tehnologije ili kupnjom skupe opreme i može se raditi bilo gdje i ugodna je aktivnost. Što se prije naviknemo na čitanje, to bolje. Zato je važno tu strast prenijeti na mališane od samog početka pričajući im bajke i učeći ih čitati kratke priče.
The čitanje aktivira različite mentalne procese kao što su percepcija, pamćenje i zaključivanje. Dok čitamo dekodiramo vizualne podražaje (slova, riječi, rečenice) pretvarajući ih u mentalne zvukove kako bismo im dali značenje. Ova jednostavna radnja aktivira velika područja kore velikog mozga, pretvarajući ga u izvrstan poticaj za um.
Čitanje pušta maštu da poleti, potiče kreativnost i proširuje vokabular. To je način učenja na zabavan i ugodan način. Među odlučujućim čimbenicima kognitivne rezerve čitanje zauzima prva mjesta. Zapravo, brojne studije tvrde da početak čitanja u ranoj dobi potiče veću kognitivnu rezervu.
5. Život u složenim i bogatim okruženjima
Da biste razumjeli koncept bogatog okoliša, pokušajte razmisliti o životinjama korištenim za pokuse, poput miševa. Stimulirani su vizualnim i zvučnim impulsima koji im omogućuju primanje informacija iz okoline. Djeluje na isti način za ljude bogato okruženje mjesto je puno novosti i složenosti okruženje koje se mijenja i tjera vas da mu se prilagodite.
Dijete koje odrasta u bogatoj okolini, primjerice, dijete je koje ima stalan pristup novim informacijama i daje mu se mogućnost sudjelovanja. Imat će obitelj koja ima klavir i uči ga svirati, obitelj koja promiče čitanje i kritičko mišljenje u kojoj dijete može izraziti svoje mišljenje i učiti. Okruženje u kojem se predlažu izazovi za koje se može pronaći vlastito rješenje.
Prema Sternu, složeno okruženje nudi subjektima dvije vrste resursa: hardver to jest, više sinapsi i veća arborizacija dendrita i softver odnosno uravnoteženije kognitivne sposobnosti. Kao odrasli možete živjeti u bogatom okruženju i istovremeno održavati visok ritam života, a pritom ostati aktivni i fizički i mentalno.
6.Pojačajte kreativnost
Za poboljšanje kognitivnih sposobnosti nije potrebno samo vježbati um kroz vježbe računanja za mentalnu fleksibilnost ili pamćenje... također je korisno usredotočiti se na aktivnosti koje ostavljaju prostora za kreativnost. Glazba, slikarstvo, ples ili kazalište kao rješenje za sjedilački način života.
Provedite ove aktivnosti povećava originalnost i mentalnu fleksibilnost budući da će se pospješiti aktivacija specifičnih neuronskih mreža. Kreativnost također pozitivno utječe na otpornost i sposobnost suočavanja s gubicima i neizbježnim promjenama u odrasloj dobi.
Kreativnost može imati pozitivan utjecaj na kognitivnoj razini jer utječe na druge razine kao što su motivacija povećanje društvenih odnosa ili kognitivnih komponenti. Svaka aktivnost koja vam omogućuje izlazak iz rutine i upoznavanje novih ljudi imat će važan utjecaj na kvalitetu života osobe, posebno kao starije osobe.
7. Naučite jezik
Jezik je jedna od najsloženijih viših funkcija i uključuje više područja moždane kore. Ljudska bića imaju urođenu sposobnost učenja jezika – posebno u djetinjstvu kada je mozak plastičniji. Međutim Moguće je naučiti jezik bilo kada u životu i to je izvrsna strategija mentalnog treninga.
Provedene su brojne studije o prednostima dvojezičnost među kojima se pojavljuje poboljšanje selektivne pažnje kao i razvoj obrade mentalnih sadržaja. Učenje dvaju jezika od rođenja i njihovo korištenje u obiteljskom, društvenom i obrazovnom kontekstu donosi nevjerojatne prednosti. Ako se nauči u odrasloj dobi, drugi jezik će biti inferioran u odnosu na prvi.
Jedini način za generiranje jezičnih automatizama bez potrebe za simultanim prevođenjem svega s materinjeg jezika jest korištenje jezika koji učite. Iz tog razloga dva sata učenja tjedno nisu dovoljna, možda samo za učenje osnova gramatike. THE Najbolji način je razgovarati s izvornim govornicima.
Zaključci
Kognitivna stimulacija i aktivan stil života mogu spriječiti pojavu neurodegenerativnih bolesti ili kompenzirati neurološke lezije jer pogoduju povećanju kognitivne rezerve i aktivaciji kompenzacijskih mehanizama za oštećenja. Nije dovoljno provoditi vježbe mentalnog treninga za starije osobe, treba ih provoditi tijekom cijelog životnog ciklusa.
Napuštanje rutine, aktivan život, želja za učenjem i uvijek otkrivanje novih stvari pomaže u postizanju maksimalne mentalne učinkovitosti. Postavljanje sebi intelektualnih izazova i bijeg od monotonije i sjedilačkog načina života najučinkovitiji su mentalni treninzi. Ne radi se samo o vježbama računanja ili pamćenja, ponekad samo trebate promijeniti navike.
Studije o kognitivnu rezervu navode da su rad, čitanje, obrazovanje i društvena mreža među glavnim čimbenicima koji poboljšavaju plastičnost mozga. Mozak se oblikuje iz dana u dan od prve godine života što podrazumijeva mogućnost interveniranja na složenoj arhitekturi procesa koji čini naš mozak.
