Španjolski paleoantropolog Juan Luis Arsuaga razvio je neka zanimljiva razmišljanja o pandemiji da koronavirus prije svega pozivanjem na umjerenost, realizam i humanost.
Ovaj stručnjak za ljudsku evoluciju koji je osvojio nagradu Princ od Asturije i profesor na Sveučilištu Complutense u Madridu poziva na jasnoću u suočavanju s krizom i vidi inovativne implikacije iz svog iskustva.
Jedna od njegovih najlapidarnijih rečenica kaže da je život stalna kriza. Juan Luis Arsuaga tvrdi da izvanredno nije smrt nego život. On tvrdi da su sve vrste neprestano na rubu izumiranja i da se nijedna od njih ne suočava sa stabilnim procesima. Nestabilnost to je intrinzična karakteristika života .
Optimist je onaj koji mijenja stvari. Pesimist ne mijenja ništa. A isto tako i propovjednik.
-Juan Luis Arsuaga-
Aspekt koji najviše zabrinjava Juana Luisa Arsuagu je proliferacija maštovitih interpretacija na pandemija . Mnogi su odlučili vidjeti virus kao božansku kaznu, najavu smaka svijeta ili kao plod prokletstva. Tvrdi da je situacija pogodovala mnogim šarlatanima koji daju nadnaravna tumačenja trenutnog konteksta.
Juan Luis Arsuaga i racionalna misao
Juan Luis Arsuaga inzistirao je tamo gdje imaju očite činjenice: epidemija i pandemija toliko su normalni i predvidljivi da upravo iz tog razloga postoji grana znanosti koja se zove epidemiologija.
Virusi su štetni i zato virologija postoji. Jedina razlika između ove pandemije i ostalih je što dovodi u pitanje model društva u kojem živimo.
Da je to onaj kome je putovao širiti virus za svijet je to činjenica. A to se dogodilo jer živimo u stvarnosti u kojoj je putovanje s jednog dijela svijeta na drugi sve jeftinije. Naime, često se događa da se u avion pun ljudi ukrcamo na mjestu gdje, ako jedna osoba zakašlje, barem pet drugih može dosegnuti svojim kihanjem.
Prema mišljenju ovog stručnjaka, život je rješavanje problema. Zauzvrat njihovo rješavanje znači postizanje uvijek nestabilne ravnotežne točke. Dinamika koju bismo mogli definirati kao mogućnost uklanjanja dijela bez prouzročenja urušavanja strukture ili dodavanje dijela bez urušavanja temelja. Samo minerali i mrtvi nemaju problema, kaže Juan Luis Arsuaga.
Duboka povijesna promjena
Arsuaga navodi da u razdoblju povezanih kriza ili kriza koje se odnose na određeni aspekt koji pokreću novu krizu, postoji mogućnost da cijela jedna civilizacija dođe do svog kraja. Ovo se dogodilo u rimsko carstvo srušio se zbog niza lančanih kriza koje mu nisu dale vremena da ponovno stane na noge. evo ga nije ključna kriza kao takva nego njezina učestalost.
Kriza u zdravstvu će biti prevladana jer postoje temelji za to. Ali ako tome dodamo ekonomsku krizu, socijalnu i možda vojnu ili klimatsku krizu, stvari bi mogle ići drugačije. Možda ćemo se u biti morati oprostiti od civilizacije kakvu poznajemo. Idealno bi stoga bilo svaki problem rješavati savjesno.
Prema Juanu Luisu Arsuagi, iz svega ovoga moramo naučiti. Ne zaboravite koliko je važno financirati znanost i istraživanje nakon što se pronađe rješenje korona virus . Prema ovom misliocu, pravi protagonisti aktualne krize nisu bili znanstvenici nego političari. Zbog toga će velik dio onoga što će se dogoditi ovisiti o odlukama vlade zajedno s individualnim odlukama pojedinog građanina.
Evo razloga za optimizam
Kao i drugi mislioci, Arsuaga smatra da pandemija nije faktor promjene sama po sebi. Samo je ubrzao procese koji su već u razvoju, uključujući napetost između neoliberalni model i objektivna potreba za stanjem dobrobiti za većinu ljudi.
Dodajmo ovome da svako doba ima svoju krizu i da je pandemija ta koja je zahvatila naše doba. Upozorava da te situacije sa sobom nose strah i da kada su ljudi uplašeni skloni su se odreći dijela svoje slobode i njihova prava.
Ipak, uz uspone i padove, Arsuaga je uvjeren da je pandemija aktivirala osjećaj suradnje među mnogim ljudima. Potonji je koncentričan i usmjeren najprije na užu rodbinu zatim na širu obitelj pa na prijatelje i poznanike te na kraju na regiju, zemlju i svijet.
Prema njegovom mišljenju, nakon krize problemi koji danas postoje neće biti riješeni, ali ćemo biti svjesniji potreba jedni drugih.
