Svatko od nas ima više aspekata svoje osobnosti i bića, ali kultiviramo i razvijamo samo jedan dio njih. Izraz alter ego odnosi se upravo na skrivene aspekte koji se ne pojavljuju, ali žive u nama . Neki ljudi misle da je dobra ideja iznijeti svoj alter ego kako biste eksperimentirali i dublje upoznali sebe. Je li stvarno tako?
Doslovno ego je ja, a alter ego je drugo ja. Svjesni smo prvog: to je ono što nazivamo osobnošću, one osobine koje nas definiraju i razlikuju. Alter ego, s druge strane, živi u našem nesvjesno . Zlikovac je heroj ili umjetnik koji spava u nama. Još jedan identitet koji se iz više razloga nije u potpunosti razvio.
Na primjer, kao djeca bili smo fascinirani životinjama, no moguće je da je s godinama ta strast otišla u drugi plan i da smo na kraju završili radeći u velikoj tvrtki umjesto da postanemo veterinari ili morski biolozi. Ipak, tamo dolje još uvijek postoji taj znatiželjni biolog. Možda ne obraćamo pažnju na to, ali je tu . U ovom bi primjeru morski biolog bio naš alter ego.
Ego nije gospodar u svojoj kući.
-Sigmund Freud-
Višestruka značenja alter ega
Prvi koji je definirao ovaj koncept bio je Franz Mesmer, liječnik iz 18. stoljeća koji je koristio hipnozu za svoje tretmane. Mesmer je otkrio da neki ljudi tijekom hipnotičkog transa pokazuju čudne strane sebe kao da to nisu oni nego drugi. Liječnik je ovo ja nazvao alter egom.
Dvojnik nalazi široku ekspresiju u svijetu umjetnosti, posebno u književnosti. Mnogi pisci svoj alter ego čine protagonistom svojih priča, dajući život likovima koji su naizgled vrlo različiti od njih samih. Zapravo i rade dio njih jer je nemoguće stvoriti nešto sebi potpuno strano.
Ponekad čak i likovi u pričama imaju alter ego. To je prijatelj, savjetnik ili kolega koji je u suprotnosti s njihovim načinom postojanja i ponašanja. Protagonist je, primjerice, vrlo bujan, ali ima nekoga pored sebe tko ga stalno vraća zdravom razumu ili mu pomaže da se izvuče iz nevolje u koju je upao.U kazalištu glumci koriste alter ego kako bi izgradili likove različite od sebe . U stripovima o superherojima to je konstanta. Sjetimo se Clarka Kenta, sramežljivog i suzdržanog novinara koji je zapravo Superman. Možda onda stvarno vrijedi istražiti svoj alter ego.
Izgradnja alter ega
To je sredstvo koje se, ovisno o slučaju, koristi u terapeutske svrhe. Drugo ja zapravo je sposobno činiti stvari koje ja ne bih učinio: moglo bi postati biolog kao u primjeru s početka ovog članka. Kad bismo pustili znanstvenika skrivenog u sebi, možda bismo osjetili veće osobno i profesionalno ispunjenje.
Prema ovoj perspektivi često gradimo alter ego za prevladati granice imposti dal nostro ego . Na primjer, materijalistička osoba može se pretvarati da je velikodušna u određenim trenucima i iz prve ruke iskusiti kakav je osjećaj davati.
Ili bi netko vrlo privatan mogao izmisliti alter ego za izložite se društvenim situacijama u različitim uvjetima. To drugo ja, posebno kreiran lik, može imati svoje ime i svoju priču. To je igra mašte koja se može pokazati psihički zdravom.
Rizici i koristi
Alter ego može biti opasan u slučaju disocijativni poremećaj identiteta poznatiji kao višestruka osobnost. U ovoj patologiji drugo ja ili ja se konstruiraju nesvjesno i za nezdrave svrhe.
Kada se gradi svjesno i s hvalevrijednim ciljevima može postati izvrstan resurs za rast, poboljšanje i bolji život. Identitet ponekad postaje ograničavajući jer općenito odgovara samo dijelu nas nego u cjelini.
Važno je razumjeti da individualni identitet to je dinamičan i fleksibilan koncept. Naravno da svi imamo osobine koje postaju dominantne, ali to ne znači da se naša osoba svodi na to ili da ne možemo istraživati druga područja našeg bića koja su jednako korisna i zanimljiva.
