José Ortega y Gasset, 'regeneracijski' filozof

José Ortega y Gasset bio je jedan od najvećih španjolskih filozofa. Intelektualni esejist novinar učitelj predavač... Njegova liberalna i inovativna vizija sadrži esenciju perspektivizma i vitalnog razuma. Sudjelovao je u pokretu dvadesetog stoljeća i generaciji '14 kojoj su također pripadale ličnosti poput Pabla Picassa i Juana Ramóna Jiméneza.

Njegovi najreprezentativniji eseji kao npr Pobuna masa Dehumanizacija umjetnosti i beskičmenjačka Španjolska opisuju značajnu stranicu španjolske povijesti te društvene i intelektualne situacije u kojoj se Europa nalazila sredinom 20. stoljeća. Djelo Ortege y Gasseta odražava kao nijedno drugo prodor oslobođenih masa koje su odlučile prestati biti elita kako bi se izrazile kroz umjetnost građanskih vrijednosti i liberalne filozofije.

Život nam je dan, ali nam nije dan gotov.

– José Ortega y Gasset –

To ne možemo zaboraviti ovaj poznati španjolski filozof izrazio se u vrlo složenom kontekstu : uspon komunizma koji se sukobio s raznim oblicima fašizma, sindikalizma s nacionalizmom i s narodnom klasom. Ta ista klasa počela je zauzimati mjesto kroz kulturne pokrete i također kroz konzumerizam.

Ja sam ja i moja okolnost i ako ovo ne spasim neću spasiti ni sebe. Ova fraza Ortege y Gasseta sugerira prostor u kojem je čovjek, iako ne može kontrolirati sve okolnosti svog života, odgovoran za sebe i može generirati promjene.

José Ortega y Gasset liberalni filozof

José Ortega y Gasset rođen je u bogatoj obitelji u Madridu 1883. godine . Majka Dolores Gasset bila je kći osnivača novina Nepristrani u kojoj je kao redatelj radio njegov otac José Ortega Munilla. U kući Ortega y Gasset mogli ste udahnuti filozofiju, intelektualizam, novinarstvo i politiku.

Osobni put Joséa Ortege y Gasseta obilježen je. Studirao je književnost i filozofiju između Bilbaa i Berlina, a nakon diplome počeo je predavati psihologiju i etiku do 1910. kada je postao profesor metafizike na Sveučilištu u Madridu.

Od 1920. njegova je karijera doživjela neočekivani zaokret . Osnovao je Zapadni časopis kulturna i liberalna publikacija koja je imala za cilj dovesti najinovativnije, otvorene, ali vrlo odabrane intelektualne struje u Španjolsku. Kasnije će stići prijevodi novih filozofskih pravaca poput onih Edmunda Husserla Bertrand Russell .

Ortegin cilj bio je uzvišen koliko i konkretan: želio je u Španjolsku unijeti zrak obnove koji je već udisao Europom. Želio je da se narod probudi i pobuni protiv konzervativizma.

Život je niz sudara s budućnošću: to nije zbroj onoga što smo bili, već onoga što želimo biti.

– Ortega y Gasset –

Politički scenarij

Ortega y Gasset izabran je za zamjenika tijekom Druga Republika . Zajedno s Marañónom i Pérezom de Ayalom osnovao je Agrupación al Servicio de la República (Grupa u službi Republike). Držao je tu poziciju s velikim entuzijazmom sve dok se nije počeo osjećati u suprotnosti sa smjerom kojim je Republika krenula.

Sve se promijenilo 1936. s građanskim ratom. U tom trenutku nije imao drugog izbora nego živjeti u egzilu. Proveo je gotovo 10 godina između Francuske, Nizozemske, Argentine i Portugala.

Povratak 1945. omogućio mu je da upozna mnoge istomišljenike intelektualce s kojima je nastavio raditi. Godine 1948. zajedno s Juliánom Maríasom osnovao je Institut za humanističke studije.

Od tog trenutka njegovo se ime ponovno pojavljuje u španjolskoj kulturnoj panorami. Bio je profesor filozofije, autor eseja i slobodnih djela te novinar.

Istovremeno José Ortega y Gasset bio je lik od neporecive važnosti koji je nadahnuo generacija '27 . Njegov utjecaj kao regeneracijskog intelektualca, njegova ideologija i njegova filozofska načela nadilazili su granice, dopirući ne samo do Europe nego i do Latinske Amerike. Umro je 1955. u svom domu u Madridu u 72. godini života.

Remek-djelo Joséa Ortege y Gasseta: Pobuna masa

José Ortega y Gasset bio je povezan s tri temeljne struje . Prvi je bio pokret kulturne obnove dvadesetog stoljeća. Drugi je bio koncept perspektivizma koji je usvojio Nietzsche : ne postoji samo jedna istina, svatko ima svoju viziju stvarnosti.

Treću struju zastupala je ideja koju je razvio sam Ortega. Bio je to vitalizam utemeljen na neizbježnom međuodnosu osobe i njezine stvarnosti. Ovi stupovi podupiru jedno od njegovih najreprezentativnijih djela Pobuna masa (1930.).

Opasnost zajednice koja ne misli

Na svakoj stranici eseja Pobuna masa pojavljuje se kraj konzervativizma i početak nečeg novog što nije uvijek tako pozitivno kao što mislimo. U toj regeneraciji suvremenog života javljaju se i izazovi koje je čovjek, ovaj moderni i naizgled oslobođeni građanin, prisiljen razumjeti.

Pojam mase nema nikakve veze s pojmom koji koriste marksisti. razlog .

• Te su se mase već pojavile u novim demokracijama toga vremena. Stoga, čak i ako ostavimo autoritarizam iza sebe, pojavljuju se nove opasnosti. U svom eseju Ortega y Gasset se osvrće na vandalske činove koji su se dogodili u Francuskoj krajem 1930-ih. Tisuće mladih izašlo je na ulice, paleći automobile, ispuštajući zrak bijes vođeni ili manipulirani od strane huškača masa.

Vrlo aktualna ostavština

Pobuna masa to je temeljni esej španjolskog filozofa i iz njega možemo izvući mnoge ideje koje su još uvijek važeće. Vrlo su pravovremeni i pozivaju nas da razmislimo: ako se ponašamo kao skupine sljedbenika, sama demokracija je ugrožena.

Ne možemo pobjeći od povijesnog i društvenog konteksta ali trebamo se distancirati od onih masa koje misle na svoju dušu. Moramo djelovati kao pojedinci koji su uvijek odgovorni i oprezni prema onima koji se usuđuju zabraniti slobode.