INTERMITENTNI EKSPLOZIVNI POREMEĆAJ: FRUSTRACIJA KOJA POSTAJE AGRESIJA

Frustracija je univerzalna emocija da svi živimo. Kao i druge emocije negativnog pola poput straha ili tuge, nužna je jer ukazuje da nešto nije u redu i da to treba promijeniti. Kao i ostale emocije, može nas navesti da se ponašamo agresivno.

Međutim, unutar emocionalnog stanja frustracije potrebno je identificirati stupanj intenziteta kojim se ono manifestira i način na koji se regulira. Neki ljudi doživljavaju nesrazmjernu frustraciju u usporedbi s onim što je pokreće i također na nju reagiraju pretjerano eksplozijama bijesa i agresije: pate od takozvanog povremenog eksplozivnog poremećaja.

Što je povremeni eksplozivni poremećaj

To je poremećaj u kojem su kontrola impulsa i emocionalna regulacija ugroženi.

Osoba pogođena ovim poremećajem doživljava ponavljajuće epizode u kojima ima izljeve bijesa.Stanja u kojima pokazuje nedostatak kontrole i agresiju s prijetećim stavom koji se očituje vikom i nerijetko fizičkim oštećenjem predmeta oko sebe pa čak i životinja ili ljudi. To nisu pojedinačne epizode nego nekontrolirano emocionalno stanje koje se ponavlja tijekom vremena.

Te epizode ljutnje nisu proporcionalne uzroku koji ih pokreće.Obično su uzrokovane situacijom koju pojedinac tumači kao negativnu, ali koju bi drugi ljudi lako riješili uz malo rasprave: Raditi kritika kolege s posla nije dobro došla... U nekim slučajevima uzrok može biti čak i imaginaran, kao što je osjećaj napadnutosti u raspravi, au stvarnosti nema napada ili ovisi o nemotiviranoj ljubomori. Sve su to razlozi koji pokreću jaku agresiju.

Intermitentni eksplozivni poremećaj je prepreka

Nekontroliranje ljutnje ima razorne posljedice u životima onih koji pate od ovog poremećaja i onih oko njih kontroliranje agresivnih impulsa bitno je za život u društvu.

Većina ljudi zahvaćenih ovom patologijom ima problema u međuljudskim odnosima, bilo da su članovi obitelji par ili prijateljstvo. Živjeti pored osobe s ovim poremećajem znači biti u stalnom stanju napetosti: nije moguće predvidjeti kada će stanje eksplodirati što navodi ljude da se udalje iz straha od napada bijesa i njihovih posljedica.

Ovaj poremećaj također utječe na radni vijek oboljelih. Budući da osoba ne zna kako kontrolirati ispade bijesa ili ih spriječiti, određene frustrirajuće situacije koje svatko proživljava na radnom mjestu poput svađe s kolegama ili kritike nadređenih prije ili kasnije završe kao okidač krize. Ova situacija stvara napetu atmosferu i mogući otkaz ako bude čest.

Zašto neki ljudi imaju ispade agresije?

Neka istraživanja to pokazuju izljevi agresije rezultat su manjka serotonina u mozgu kao i lezija u prefrontalnom korteksu . Prefrontalni korteks je upravo onaj dio mozga koji se odnosi na kontrolu impulsa i onaj koji je zadužen za više mišljenje.

Iako ovo ukazuje na biološke uzroke, još jedan aspekt koji treba istaknuti je da je većina ljudi pogođenih ovim sindromom živjela u okruženjima u kojima su jedna ili više osoba pokazivale izljeve bijesa. To nas navodi na pomisao da osim biološke predispozicije, učenje od također igra vrlo važnu ulogu djece upravljati emocijama.

Ako dijete odrasta shvaćajući pretjeranu ljutnju i nasilje kao valjane alate za postizanje ciljeva, za očekivati je da će se ta ponašanja održati tijekom vremena

Jednako je važno pomoći djeci da razumiju svoju frustraciju i kako s njom upravljati, posebno ako imaju tendenciju prigovaranja ispadanjem bijesa, čak i traženje stručne pomoći ako je potrebno. Tako ćemo ove mališane spasiti mnogih budućih problema.

Intermitentni eksplozivni poremećaj može se liječiti

Nikada nije kasno naučiti više o svojim emocijama i kako njima upravljati. Putem kognitivno-bihevioralne terapije moguće je navesti te ljude da prepoznaju prve znakove d snap-a 'ira i tako ga zaustaviti prije nego što naraste i izazove ozbiljne štete. Da bi ih se zadržalo, daju im se razne alternative kako izaći iz situacije koja izaziva osjećaj frustracije. Taj rezultat može biti mentalni (skretanje pozornosti) ili fizički.

Pomažu i tehnike opuštanja koji smanjuju opće stanje tjeskobe i pokušavaju smanjiti opći ton aktivacije kanaliziranjem energije kroz bavljenje nekim sportom npr. U nekim slučajevima mogu biti korisni i određeni lijekovi koji reguliraju proizvodnju serotonina.

Važan aspekt je da osvještavanjem problema i traženjem pomoći možemo naučiti upravljati ljutnjom i poboljšati svoj život i život onih oko nas. To se odnosi na ljude s patologijom, ali i na sve nas