Ljudsko zlo i faktor D

Ljudska zloća postoji i karakterizirana je pretjeranom pažnjom prema vlastitoj osobnoj dobiti. Ova crta ličnosti može se identificirati i mjeriti na temelju 9 karakteristika takozvanog D faktora.

Čini se da su ljudska bića biološki orijentirana na društvenost, empatiju i pažnju prema bližnjima. Samo na taj način moguće je opstati kao skupina i napredovati kao vrsta. Međutim, pouzdano znamo da je ljudska pokvarenost postoji i čak smo uspjeli razumjeti njegovo zajedničko podrijetlo koje mu može dati objašnjenje koje se zove faktor D.

Zlo može imati brojna lica. Philip Zimbardo, socijalni psiholog i bivši predsjednik Američkog udruženja psihologa (APA) ističe da u osnovi zlobe nije samo jednostavna želja da se omalovaže, ponize, kontroliraju i naude bližnjima.

Kroz povijest Andrej Čikatilo ; serijskih ubojica poput Hitlera i Staljina ili čak onih poput Charlesa Mansona koji su počinili okrutna djela, kao i koji su gurali druge ljude da počine zločine.

Ipak, pojam zloće ima nešto zagonetne prirode i tih je, često mnogo manje senzacionalan od dramatičnih priča koje povezujemo s gore spomenutim likovima ili priča koje čitamo u detektivskim romanima. Jer nažalost zloba može dolaziti i od ljudi koji su nam najbliži: od uprave tvrtke u kojoj radimo, od političara koji nama upravljaju, od roditelja koji maltretiraju svoju djecu i od djece koja maltretiraju, ponižavaju i napadaju svoje kolege.

Unatoč tome, moramo imati na umu da postoji nekoliko uvjeta koji mogu posredovati u ovoj agresivnoj dinamici. Neurolozi, psihijatri i psiholozi oduvijek su se pitali o mogućem postojanju zajedničkog nazivnika koji bi mogao dati objašnjenje za većinu ovih ponašanja.

Čini se da je odgovor doista pozitivan jedan zanimljiv studio u kojem je Taj bi koncept mogao obuhvatiti i opisati sva ponašanja koja pripadaju najtamnijoj sferi ljudske osobnosti.

Oni koji se bore s čudovištima moraju paziti da time ne postanu čudovišta. A ako dugo viriš u ponor, zavirit će i ponor u tebe.
-Friedrich Nietzsche-

Od Charlesa Spiermana do teorije o ljudskoj zloći

Prošlo je više od 100 godina otkako je psiholog Charles Spierman napravio ključni iskorak u razumijevanju ljudske inteligencije. Prema njegovom pristupu poznatom kao bifaktorska teorija, svako ljudsko biće opremljeno je G faktorom koji se shvaća kao opća inteligencija koja uključuje sve naše kognitivne sposobnosti.

Bez obzira kakvom testu bili podvrgnuti ili kakvu aktivnost provodili, ovaj konstrukt je bit inteligentnog ponašanja u svakoj situaciji bez obzira na njezinu posebnost. Pa, polazeći od ove koncepcije, kognitivni psiholog Morten Moshagen sa Sveučilišta u Ulmu odlučio je zajedno sa svojim kolegama ići dalje.

Moshagen i kolege odlučili su provjeriti postoji li zajednički čimbenik prisutan u svakom od nas i u pogledu ljudske zloće. Čimbenik prisutan u manjoj ili većoj mjeri, ovisno o osobi. Tako su provodeći detaljnu i skrupuloznu studiju na velikom uzorku od više od 2500 ljudi, dobili značajne rezultate. Čini se da zapravo postoji zajednička komponenta koju nazivaju Faktor D definirana s takozvanih 9 mračnih karakteristika.

Ove karakteristike prisutne su u većoj mjeri samo kod osoba koje pokazuju ponašanje opaki ili agresivan.

Faktor D i ljudska zloća

Faktor D određuje psihološku tendenciju da se vlastiti interesi uvijek stavljaju na prvo mjesto nečije osobne želje i razlozi u odnosu na bilo što drugo, bilo da se radi o ljudima ili drugim okolnostima, malo su važni. U isto vrijeme obuhvaća široki spektar ponašanja koja identificiraju ljudsku zloću.

Uz gore spomenutu studiju, provedene su još četiri analize kako bi se potvrdila (ili opovrgla) pouzdanost i valjanost faktora D. Sve analize pokazale su korisnost ovog faktora u mjerenju stupnja pokvarenosti svakog pojedinca.

Stoga imamo dodatni alat za mjerenje ljudske zloće s kojim se možemo integrirati ljestve Michaela Stonea

9 karakteristika faktora D

Sebičnost. Shvaćeno kao pretjerana briga za vlastite interese Makijavelizam. Tipično za distancirane, strateški orijentirane manipulativne ljude koji svoje interese uvijek stavljaju na prvo mjesto. Nedostatak etike i moralnog osjećaja
• Narcizam . Shvaćeno kao pretjerano divljenje samom sebi i trajna potraga za vlastitom dobrobiti.
Psihološka nadmoć. Uvjerenje u kojem ljudi smatraju da zaslužuju poseban tretman koji se razlikuje od onog rezerviranog za druge. Psihopatija. Afektivni deficit, slaba empatija, neosjetljivost, sklonost laganju, impulzivnost. Sadizam. Trend a Društveni i materijalni interesi.Stalna potraga za ekonomskom i moralnom dobiti (društveno priznanje, uspješno stjecanje dobara, itd.) Zlonamjernost. Sklonost zlu u svim oblicima (fizička agresija, zlostavljanje, krađa, ponižavanje i sl.).

Ingo Zettler, koautor ovog istraživanja, ističe da Čimbenik D može se shvatiti kao mračna osobnost koja uključuje većinu ovih karakteristika. dobrobit

Ljudi s faktorom D također su skloni opravdavati svoje postupke. Kao što vidite te ideje brišu sva neurobiološka i društvena objašnjenja koja bi mogla ležati iza ovih radnji. Faktor D stoga predstavlja valjano psihološko oruđe za prepoznavanje i mjerenje zloće.

Ipak, ovdje se vrijedi prisjetiti citata Fjodora Dostojevskog: nema ništa lakše nego osuditi zlu osobu, ništa teže nego razumjeti je.