Glutamat je jedan od najvažnijih neurotransmitera u našem živčanom sustavu. Djeluje kao autentično gorivo za 80% naših sinapsi. Intervenira u formiranju sjećanja, u upravljanju pažnjom i u regulaciji emocija. Također intervenira u ključnim procesima kao što su neuroplastičnost, učenje i kretanje.
Mnogi naši čitatelji vjerojatno su više upoznati s glutamatom kao protagonistom prehrambene industrije (mononatrijev glutamat) nego s bitnom komponentom koja potiče komunikaciju između naših živčanih stanica. Stoga je potrebno razlikovati glutamat iz hrane ili onaj u obliku soli koji se koristi kao konzervans za hranu ili za poboljšanje okusa aminokiseline koja se sintetizira u središnji živčani sustav počevši od glutamina i u presinaptičkim neuronima i u glija stanicama.
U normalnim uvjetima glutamat (endogeni) jedna je od najzastupljenijih aminokiselina u našem tijelu . Proizvodimo ga zahvaljujući proteinima koje konzumiramo i glavni je ekscitacijski neurotransmiter. Kako nam objašnjavaju neuroznanstvenici, riječ je o elementu čija je glavna svrha davanje energije mozgu.
S druge strane, a vezano uz egzogeni glutamat, mora se reći da je vrlo raširena ideja da on može biti opasan za zdravlje našeg mozga. Kao što je pokazalo istraživanje koje je proveo Nutricionistički centar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Pittsburghu i objavljeno na l Časopis za prehranu Nema jasnih dokaza o neurološkom oštećenju nakon konzumacije glutamata iz hrane. Ali pogledajmo više detalja u nastavku.
Glutamat je aminokiselina čija je uloga u središnjem živčanom sustavu temeljna: potiče i čini komunikaciju između živčanih stanica fluidnijom.
Glutamat: aminokiselina s različitim funkcijama
Ova aminokiselina posrednik je zdravog mozga. Nismo mi ti koji to kažemo, nego zanimljiva studija koje je proveo Institut za osnovne medicinske znanosti Sveučilišta u Oslu. Posljednjih godina došlo se do novih i fascinantnih otkrića o ovoj aminokiselini uključenoj u više metaboličkih funkcija. Pa da vidimo njegove glavne funkcije.
Glavni posrednik ekscitacijskih signala
Središnji živčani sustav (CNS) sastoji se od neurona i glijalnih stanica (najbrojnijih). Zahvaljujući sinaptičkim vezama koje su uspostavljene između njih možemo obavljati osnovne funkcije kao što su kognitivni, senzorni, motorički procesi itd. Pa u ovom složenom procesu glutamat je taj koji djeluje kao kemijski glasnik (neurotransmiter) između stanica i neurona nakon električnog podražaja.
Posljedično i upravo zato što je glutamat glavni posrednik signala uzbuđenja potrebno je da su njegove koncentracije uvijek primjerene da bi mogao izvršiti gore navedenu funkciju. Deficit bi otežao takvu komunikaciju (da tako kažemo ne bismo imali energije). S druge strane, višak bi imao vrlo štetan učinak na naš mozak. To bi pogodovalo nastanku ishemije cerebrovaskularnih incidenata hipoksija epileptični napadi...
Glutamat potiče razvoj našeg mozga
Glutamat je važan za razvoj mozga fetusa jednako kao i za neuroplastičnost tijekom razvoja u djetinjstvu i mladosti, ali i u odrasloj dobi. Zahvaljujući ovoj aminokiselini dolazi do diferencijacije neurona, migracije i stvaranja novih veza te u biti dobrog zdravstvenog stanja mozga.
Također je poznato da u stvarno teškim stanjima kao što je slučaj Huntingtonove bolesti Parkinsonova bolest i Alzheimerove bolesti, glutamat doprinosi smrti stanica. Promjena njegovih koncentracija i funkcija također može uzrokovati niz kroničnih neurodegenerativnih bolesti.
Metabolizam glutamata i glukoze
Istraživanje koje je proveo Medicinski fakultet Sveučilišta Kobe (Japan) i objavljeno u časopisu Izvješća o ćeliji dovela do važnog otkrića. Činilo bi se da glutamat je izravno povezan s gušteračom i regulira aktivnost beta stanica gušterače s ciljem poticanja proizvodnje inzulina.
Još jednom se otkriva važnost ove aminokiseline koja nam daje energiju i prije svega optimizira rad mozga. Treba imati na umu da mozak ne može crpiti energiju iz lipida i stoga mu je potrebna glukoza za obavljanje njegovih glavnih funkcija. Tu potrebu zadovoljava ovaj važan neurotransmiter glutamat.
Neurotoksičnost glutamata
Kako smo objasnili Nemamo dostupnih dokaza koji bi poduprli ideju da je konzumacija mononatrijevog glutamata odgovorna za neuronske promjene. No, ne smije se zanemariti ni određena kontrola njegove potrošnje. S druge strane, uravnotežena prehrana smanjit će šanse za štetu uzrokovanu njegovom konzumacijom.
Neurotoksičnost povezana s glutamatom nije uvijek posljedica egzogenih čimbenika. Glavni uzrok bi ležao u različitim patološkim stanjima u promjenama ionotropnih receptora u ponekad genetskim ili još uvijek nepoznatim problemima koji aktiviraju hiperekscitabilnost povezanu s glutamatom, neurotoksičnost i posljedičnu smrt neurona .
Zaključci
Znamo da višak ove aminokiseline može uzrokovati već zabilježenu ishemiju, probleme s razvojem mozga fetusa, probleme s pamćenjem, epilepsiju, bolove u mišićima itd. Međutim mora se reći da postoje različite metode intervencije i da imamo lijekove koji posreduju u regulaciji koncentracije glutamata.
Do danas znanost još uvijek proučava ovaj ekscitacijski neurotransmiter koji potiče gotovo sve funkcije našeg mozga.
