Sindrom izgaranja danas je profesionalna bolest

Sindrom izgaranja je trebao prepoznati. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) konačno će ga klasificirati kako zaslužuje. Stoga će iz jednostavnog zdravstvenog stanja prijeći u profesionalnu bolest. Moći ćete dobiti bolovanje, pa čak i dobiti invaliditet.

No, ima onih koji ovu vijest ne gledaju blagonaklono, a ima i kritičara koji imaju drugačiju perspektivu. Razmotrite sindrom sagorijevanja kao mentalni poremećaj koji je posljedica loših radnih uvjeta od a toksično radno okruženje ili od strane izrabljivačkog poslodavca znači obraćanje pozornosti na nekoliko relevantnih aspekata posla. Radna iscrpljenost ne rješava se samo liječenjem ili izostankom s posla. Problem je stvoriti bolje uvjete za rad.

L’ OMS želio napraviti korak naprijed klasificirajući ovu psihološku stvarnost koja je danas vrlo česta. Pozitivna akcija koja bi trebala biti početak nove svijesti. Sigurno će biti zajamčena bolja medicinska njega i veća podrška. Korijen problema nije u radniku nego u nesigurnom tržištu rada.

Unatoč skeptičnim glasovima moramo priznati da je ovo dobra vijest. I to zato što predstavlja početak promjene koja prepoznaje nepobitnu činjenicu: iscrpljenost i stres uzrokovani određenim radnim okruženjima značajno smanjuju kvalitetu naših života.

Prema studijama WHO-a, psihička iscrpljenost nastaje kada zahtjevi posla daleko premašuju nagrade, priznanja i vrijeme odmora.

Sindrom izgaranja ili sindrom emocionalne iscrpljenosti

Sindrom izgaranja pojavit će se u sljedećoj međunarodnoj klasifikaciji bolesti (ICD-11) koju je izradila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Održat će se 2022. godine i bit će uključen u rubriku Problemi vezani uz zapošljavanje ili nezaposlenost s oznakom QD85.

Još je potrebno nekoliko godina da nova klasifikacija postane učinkovita, ali to je još uvijek priznanje stvarnosti koja do sada nije postojala ili nije bila dobro shvaćena.

Do danas, poremećaj povezan s kronični stres rad je labavo definiran kao problemi povezani s poteškoćama u kontroli vlastitog života. nije bilo izravne reference na posao aspekt koji nam omogućuje upravljanje slučajevima i naglašavanje neporecive društvene stvarnosti.

Statistički podaci također govore da je sindrom sagorijevanja već prava epidemija. Christina Maslach, profesorica emeritus na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju, jedna je od vodećih stručnjakinja za sagorijevanje povezano s radom.

Počeo je proučavati ovaj fenomen već sedamdesetih godina, a danas ističe porast ove stvarnosti. Sindrom izgaranja je poguban: guši ambicije, idealizam i čini da ljudi gube svoju vrijednost.

Visoka osobna cijena sindroma sagorijevanja

Dr. Armita Golkar sa Sveučilišta Karolinska u Švedskoj provela je jedan 2014. godine studio u kojoj je demonstrirao doista zapanjujuću činjenicu. Emocionalna iscrpljenost i negativnost uzrokovani stresom na poslu mogu nevjerojatno promijeniti mozak radnika.

Učinci su slični onima a trauma infantilna .Područja kao što su amigdala i prednji cingularni korteks se aktiviraju, uzrokujući da osoba bude u stanju stalne uzbune, tjeskobe pa čak i posttraumatskog stresa.

• Sindrom izgaranja povezan je s koronarnom bolesti srca. Utvrđeno je da vrlo često pate od mišićno-koštanih bolova, dugotrajnog umora, glavobolja, gastrointestinalnih poremećaja nesanica depresija itd.

Izgaranje na poslu i stres pojavljuju se u svakom području i kategoriji posla.Od nje pate liječnici, zdravstveni radnici, zatvorski čuvari, skladištari, učitelji itd. Nitko nije imun od ove patologije.

Što će se postići novom klasifikacijom?

Nova Međunarodna klasifikacija bolesti (ICD-11) iz 2022. utvrdit će da se moraju pojaviti 3 očita simptoma za dijagnosticiranje ove profesionalne bolesti:

• Simptomi ekstremne iscrpljenosti.
• Negativnost e tjeskoba postojan.
• Smanjena radna učinkovitost.

Ovom novom klasifikacijom WHO nastoji:

Davanje vidljivosti sindromu izgaranja i pružanje stvarnog broja slučajeva koji prethodno nisu bili dijagnosticirani.
• Ostvarite gore navedene ciljeve i usredotočite se na psihosocijalne čimbenike rada.
• Uspostavite bolje radne uvjete i zaštitite radnike od stresa koji proizlazi iz preopterećenih zadataka, nemogućih sati i nesigurnih radnih uvjeta.

Uvođenje ovih inovacija daje nam nadu . I bit ćemo sretniji ako oni ne ostanu jednostavna palijativna rješenja. Neće biti korisno dati radniku dopust za terapiju ako se nakon toga mora vratiti na posao pod istim uvjetima. Vrijedno je razmisliti o ovoj stvarnosti.