Osobnost: što je to zapravo?

Mi smo jedinstvena i neponovljiva bića i naša psihologija je individualna i idiosinkratična kao i naša osobnost. Sva iskustva koja proživljavamo utječu na to čak i ako neka utječu na nas više od drugih. Danas to znamo Osobnost ima genetske, nasljedne i okolišne komponente.

Ali što je zapravo osobnost? Odnosi li se isključivo na naše postupke ili i na naš unutarnji svijet (misli, sjećanja, itd.)? To svakako ima veze sa svim ovim i još mnogo više.

Psihologija osobnosti preuzela je odgovornost za njegovu analizu koji je proučavao ovaj koncept. Kako? Upravo ćemo saznati.

Sva naša iskustva stapaju se s našom osobnošću. Sve što smo prošli je njegov sastojak.

-Malcolm X-

Što je osobnost?

Ovaj koncept je definiran na mnogo načina. Ovo je hipotetski konstrukt koji zaključujemo na temelju temperamenta osobe a koji uključuje niz karakterističnih obilježja istih.

Osim toga također uključuje način na koji mislimo ili percipiramo i oblikuje se tijekom života zahvaljujući našim iskustvima, posebno onima iz djetinjstva i adolescencije.

Jedna od najpotpunijih definicija ovog koncepta je ona koju je predložio Bermúdez (1996) koji ga opisuje na sljedeći način: osobnost je relativno stabilna organizacija urođenih i stečenih strukturnih i funkcionalnih karakteristika na temelju određenih uvjeta tijekom razvoja i koje čine skup osebujnih i definitivnih crta stava s kojima se svaki pojedinac suočava s različitim situacijama.

Koja je korisnost osobnosti? Kao i definiranje sebe kao jedinstvenih ljudi kakvi jesmo i pomoć nam u izgradnji našeg identiteta i osobnosti omogućuje nam da uspješno prilagoditi na kontekst. Odnosno, ima specifične adaptivne karakteristike.

Psihologija ličnosti

Psihologija ličnosti je disciplina koja se bavi proučavanjem utjecaja individualnih razlika na ponašanje. Točnije, to je grana psihologije koja ima za cilj proučavati ovaj koncept i kako se on razlikuje među ljudima (individualne razlike).

Jedan od glavnih autora u ovom području je Gordon Allport (1897.-1967.), američki psiholog i autor knjige Osobnost (1936.). Allport se praktički smatra jednim od utemeljitelja ove grane psihologije te je poseban naglasak stavio na karakter svakog pojedinca i na važnost trenutnog konteksta (za razliku od prošlosti).

Koje elemente uključuje pojam osobnosti?

Pojam osobnosti uključuje dvije velike skupine ponašanja koje se odnose na karakteristike pojedinca. Ova ponašanja su:

Otvoreno ponašanje(koje radnje osoba poduzima ili kakve stavove zauzima).

Privatno iskustvo(tj. želje sjećanja misli, potrebe, mišljenja).

Stoga je osobnost osebujna osobina svakog od nas. To nas čini jedinstvenima i neponovljivima. Ipak, također je istina da postoje specifični obrasci ili tendencije da se bude na određeni način; tu spadaju takozvani poremećaji osobnosti.

To znači da čak i ako je osoba na određeni način neke sheme Mislimo na takozvane osobine koje uvelike proučava psihologija ličnosti.

Kako ih možemo proučavati?

Postoje tri glavna modela koja se koriste za proučavanje ovog koncepta. Svaki od njih usredotočuje se na proučavanje ponašanja kako bi se razvila hipoteza to je zato što nam ponašanje govori mnogo o osobi. Postoje tri modela:

• Interni lijekovi kod kojih je ponašanje određeno osobnim varijablama.
• Situacionisti: uzroci ponašanja su izvan pojedinca. Naglasak je na samom ponašanju.
• Interakcionisti: ponašanje je rezultat interakcije između osobnih varijabli i varijabli konteksta.

Crte ličnosti i model Big Five

Osobine su skup karakteristika zajedničkih određenim osobnostima. Primjeri osobina su: optimizam, vedrina, iskrenost, transparentnost, pesimizam, zatvorenost.

Jedan od glavnih modela na ovom području je tzv Model Big Five razvio Raymond Cattell koji vjeruje da postoji 5 čimbenika od kojih svaki definira određenu osobnost:

• Ekstrovertiranost (za razliku od introvertnosti).
• Neuroticizam (za razliku od emocionalne stabilnosti).
• Savjesnost ili odgovornost (za razliku od neodgovornosti).
• Otvorenost (za razliku od zatvorenosti).
• Prijateljstvo (suprotno neosjetljivosti).

Ovih 5 čimbenika (i njihove suprotnosti) dobili su različita imena s istim značenjem. Prema ovom modelu pomoću ovih 5 faktora (i njihovih osobina) možemo definirati bilo čiju osobnost.

Poremećaji osobnosti

Čak i ako je osobnost jedinstvena, neki se uzorci mogu ponavljati, oblikujući različite tipove. Kada potonji uključuju ekstremno maladaptivne ili normativno devijantne disfunkcionalne osobine govorimo o poremećajima ličnosti (DP).

Nadalje, da bi se mogla dijagnosticirati PD osoba mora pokazati nelagodu ili pokazivati ​​kontraproduktivno ponašanje. Različiti DP-ovi su prikupljeni u Dijagnostički i statistički priručnik mentalnih poremećaja (DSM-5) i u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (CIE-19). Ovisno o svojim karakteristikama, DP se mogu podijeliti u tri velike skupine (ili klastere: AB i C).

• O: DP paranoičan Shizoidni PD i shizotipni PD.
• B: antisocijalna PD, granična PD, histrionična PD i narcistička PD.
• C: Izbjegavajući PD ovisni PD i opsesivno-kompulzivni PD.

Zaključna razmišljanja

Osobnost se oblikuje malo po malo, posebno tijekom djetinjstva. U određenom trenutku našeg života stabilizira se (i ostaje nepromijenjen zauvijek). Prema psihologu Luisu Muiñu, možemo promijeniti male aspekte našeg načina postojanja, ali osobnost se ne može iskriviti.

Ima genetsku osnovu, ali se oblikuje učenjem konteksta, odnosa i doživljenih situacija; sastoji se od svega što smo iznutra ali i od toga kako se ponašamo izvana.

Osobnost počinje tamo gdje usporedbe prestaju.

-Karl Lagerfield-