Budistička psihologija za teška vremena

Vrijeme Čitanja ~6 Min.
Budizam je pokret koji priprema um da prevlada sve izvore fizičke i emocionalne boli kroz određene prakse i rituale.

Emocionalno teške i bolne situacije dio su ciklusa života. Te su situacije često izvan naše kontrole ili su izravna posljedica naših odluka ili postupaka. Stoga smo skloni povući se u sebe ne znajući što učiniti ili kako reagirati. Ovo je jedan od slučajeva u kojima nam budistička psihologija može pomoći.

Da bismo se nosili s bilo kojom neugodnom situacijom, često je podrška ljudi oko nas ta koja nas drži na površini ili nam pomaže da idemo naprijed. A kada ne želimo ili nemamo prijatelje ili obitelj u blizini? Vrijeme je da saznamo više o dobrobitima koje nam može ponuditi budistička psihologija .

Budistička psihologija: rođen da prekine ljudsku patnju

Budizam se smatra jednom od glavnih religija istočnog svijeta. Prije 2500 godina ova struja rođen je kao filozofski i psihološki sustav bez ikakve vjerske tvrdnje. Prema riječima askete Siddhartha Gautama Poznat kao Buddha, budizam je bio znanost o umu.

Buddha je osnovao ovu školu kako bismo osigurali metodu za iskorijenjivanje naše patnje . U tu je svrhu pošao od niza načela i vrlo korisne misaone strukture za razumijevanje i prihvaćanje naših osjećaja.

4 plemenite istine budističke psihologije

Budistička psihologija polazi od ideje koja, iako se može činiti pesimističkom, daje nadu: priroda ljudskog života je patnja . Polazeći od ove pretpostavke, predlažu se četiri plemenite istine koje sadrže većinu učenja budističke psihologije i temelj su na kojem se ovaj oblik meditacija :

  • Patnja postoji.
  • Patnja ima uzrok.
  • Patnja se može iscrpiti gašenjem njezina uzroka.
  • Da bismo ugasili uzrok patnje, moramo slijediti Plemeniti osmostruki put.

Iskorijeni našu patnju ili dukkhu

Suočiti se s teškim situacijama i iskorijeniti bol Buda predlaže da se zna njegovo podrijetlo . I tek kada identificiramo ovaj uzrok, moći ćemo se osloboditi svoje patnje. Tek tada ćemo moći uvidjeti vlastitu uzaludnost brige i obeshrabrenja.

10% našeg života povezano je s onim što nam se događa, a preostalih 90% s našim načinom reagiranja.

-Stephen R. Covey-

Prema budističkoj psihologiji ljudi zadržavaju mnoge navike koje su ih dovele do toga da ne znaju za život . Znamo koji su procesi i faze života i to je ono zbog čega patimo.

Dukkha nastaje iz želje, vezanosti i neznanja. Ali može se pobijediti.

-Buda-

Praktični postulati

Posljednja od četiri istine govori o Plemenitom osmostrukom putu. Put ili put koji se sastoji od 8 grana ili praktičnih postulata koji vam omogućuju postizanje harmonije, ravnoteže i razvoj pune svijesti. Obično ga predstavlja kotač dharme u kojem svaka od zraka simbolizira element staze. Ove se grane pak mogu grupirati u tri široke kategorije:

  • Mudrost: razumijevanje i ispravno razmišljanje
  • Etičko ponašanje: riječ ispravno djelovanje i zanimanje
  • Trening uma: predanost, svjesnost i koncentracija, meditacija ili ispravno upijanje.

Ovih osam principa ne treba tumačiti kao linearne korake. Umjesto toga, moraju se razvijati istovremeno na temelju osobnih mogućnosti.

Krivo shvaćena sreća

Svi želimo biti sretni, ali nitko se ne slaže kako definirati sreću. Svaka osoba ima drugačiju ideju o tome : napredovanje na poslu, materijalno obilje, rađanje djece... Budistička psihologija osigurava da se čovjek ne osjeća potpunim čak i kada postigne svoje ciljeve.

Kada je jedna od naših želja zadovoljena, prelazimo na drugu, pa na drugu. I tako malo po malo ulazimo u začarani krug kojem kao da nema kraja . Sve s lažnom nadom da će jednog dana biti sretni.

Potreba da se oslobodimo vezanosti

Budistička psihologija vjeruje da želje uspostavljene u našem umu dovode nas do psihološkog zanošenja i dovode do ovisnosti (od ljudi od materijalnih dobara od uvjerenja…). Upravo je to jedan od glavnih uzroka patnje jer se vezivanjem poistovjećujemo s predmetima ili ljudima i gubimo svoje identitet . Zaboravljamo sebe i istinske ljudske potrebe.

Budizam nam nudi alate za rad na privrženosti i postizanje znanja . Samo polazeći od nje možemo shvatiti što nam je potrebno (osobni razvoj, skladan emocionalni život...) i s većom svjesnošću krenuti kroz školu života.

Kako prestati patiti?

Kroz meditaciju. Kao što smo vidjeli, budističke prakse razmišljanja imaju za cilj povećati razumijevanje i mudrost te iskorijeniti patnju. Iako se tehnike razlikuju ovisno o svakoj školi i tradiciji, sve one imaju zajednički cilj postizanje stanja maksimalne pažnje i smirenosti .

Ovo su glavne struje budizma koje nam mogu pomoći da prestanemo patiti u posebno teškim trenucima:

    Theravada: definiran je kao analitičar. Iz tog razloga on čezne za opisom različitih psiholoških ili meditativnih stanja kako bi sistematizirao meditativno iskustvo.
    Bilo je: fokusira se na spontanost i intuiciju mudrosti. Njegova praksa traži prirodni sklad u pojedincu i izbjegava dualizam u shvaćanju stvarnosti.
    tibetanski: nastoji povećati razumijevanje stvarnosti na dubljim razinama stoga se fokusira na simboličke i nesvjesne mehanizme uma. To je najsimboličnija i najčarobnija od svih budističkih tradicija.
    Čiste zemlje: ističe predanost, poniznost i zahvalnost kao izravne putove do duhovnog ispunjenja. To je devocijska meditacija u kojoj su mantre protagonisti.

Ukratko Budizam govori o izravnom odnosu s vašim emocijama . Osvijestite ih, definirajte ih i prihvatite. Oni su dio našeg postojanja, ali kao i sve ostalo promjenjivi su pa ih nema potrebe kontrolirati.

Popularni Postovi