Apatija: demotivacija i frustracija koja je zamka

Kažu da je apatija To je kao prokletstvo koje te jednom kad uhvati u zamku više te ne napušta

Većina nas iskusila je ovaj osjećaj nekoliko puta. Međutim, je li to doista stanje duha? Ili je to osjećaj? Ili je to možda stav prema život ? Mora se naglasiti da apatija je dimenzija zapravo sastavljena od raznih područja jer njegov utjecaj, a to smo shvatili iz prve ruke, utječe na gotovo sve dijelove nas samih. umor to je razočarenje, to je tuga...

Taj kaleidoskop emocionalnih i fizičkih psihičkih procesa često se doživljava kao jedna od najneugodnijih situacija u životu. To je kao netko tko svoj život stavi na čekanje i ostane suspendiran u čudnom stanju u kojem nedostaje inicijative i slobode nada . Nitko ne bi trebao biti zarobljen u ovoj situaciji duže nego što je potrebno iz tog razloga poznavanje uzroka i načina upravljanja apatijom može nam biti od velike pomoći.

Što je apatija?

Apatija doslovno znači nedostatak osjećaja. Možda nam se to čini čudnim, ali dovoljno je prisjetiti se zadnjeg vremena u kojem nas je apatija obavila od glave do pete da shvatimo da smo i sami iznenađeni načinom razmišljanja našeg uma.

Ova teška letargija je stanje koje ima veliki utjecaj na kognitivnu razinu. To iskrivljuje naš fokus, ne možemo se koncentrirati i pohraniti podatke i informacije. Bez obzira na to, područje u kojem apatija najviše teži je afektivnost i emocije. Toliko da često ima onih koji se pitaju je li to što proživljavaju možda depresija .

U vezi s ovom dvojbom potrebno je razjasniti dva aspekta. Iako je istina da se depresija ponekad križa s apatijom, to nije uvijek slučaj. Ne u svim slučajevima. Depresivna epizoda ne mora predvidjeti apatiju i obrnuto. Odnosno, apatija sama po sebi nije izravan pokazatelj depresije.

Što uzrokuje apatiju?

Ne postoji samo jedan uzrok apatije. Njegov izgled može biti posljedica više čimbenika koje nedvojbeno moramo uzeti u obzir. Oni su sljedeći.

Organski uzrok

• Anemija.
• Određene infekcije.
• Slab imunološki sustav i slaba obrana.
Stanja nedostatka zbog nedovoljne prehrane.
• Nedostatak sna.
• Nedostatak vježbanja.
Problemi sa štitnjačom.
• Moguća pojava demencije. Treba uzeti u obzir da je apatija jedan od najčešćih neuropsihijatrijskih simptoma u dijagnostici Alzheimerove bolesti.
Ozljede mozga uslijed traumatskih nezgoda.
• Problemi u radu limbičkog sustava ili povezanosti frontalnog korteksa s bazalnim ganglijima.
• Upotreba droga.

Psihološki problemi

• Bipolarni poremećaj.
• Velika depresija.
• distimija.
• Razdoblja intenzivne anksioznosti.

Ekološki problemi

Ponekad smo podvrgnuti određenim kontekstima u kojima ne nalazimo nikakav pozitivan poticaj. Oko nas postoje samo podražaji koji su stresni ili ne donose nikakav interes. Život u kontekstima s neukusnom i praznom pričom navodi nas na negativno razmišljanje i u stanje izrazite tuposti.

Život ili rad u okruženjima u kojima nas ništa ne privlači, gdje se osjećamo zarobljeni rutinom ili stresom, često nas dovodi do stalnog stanja frustracije i apatije.

Kako se nositi s apatijom?

Nakon što smo se uvjerili da ne patimo od bilo kakvih organskih problema, vrijeme je da u praksi provedemo neke vježbe, strategije i pristupe kako bismo svoje tijelo i um oslobodili apatije. S tim u vezi, postoji činjenica koju ne možemo zanemariti: nijedan savjet nam neće biti od koristi ako prije svega ne možemo promijeniti svoj način razmišljanja.

Sada čimbenik koji pokreće ovo stanje uma odlazi u drugi plan bit će nam od veće koristi da prvo popravimo sve što postoji u našem umu pa onda ono što je izvan njega a koje općenito ne možemo kontrolirati.

• Psihološka terapija usmjerena na kognitivno restrukturiranje može nam pomoći.
• Promjena naše rutine, započinjanje novih aktivnosti, promjena konteksta, upoznavanje novih ljudi i pronalaženje različitih interesa dobra je strategija.
• Tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana, kontakt s prirodom ili prakticiranje disciplina poput joge ili mindfulnessa

U zaključku Jedan od načina da pobijedimo apatiju u našim umovima i srcima je da se uključimo u svoje živote na konkretniji način. Tako će vježbe koje se temelje na samospoznaji i postizanju poticajnijih ciljeva i novih ciljeva biti poput prozora na našem horizontu kroz koje bismo s vremena na vrijeme trebali pogledati kako bismo se oslobodili hladnog vjetra apatije i letargije.