Knjiga je sredstvo pomoću kojeg možemo doći do mjesta za koja nismo ni znali. Daje nam priliku upoznati ljude, naučiti o drugim perspektivama i posjetiti druge svjetove. To je jedan od najboljih darova za one koji ga znaju cijeniti i najbolji suputnik u svakoj situaciji u kojoj se nađete.
Čitanje su vrata koja otvaraju beskonačan broj mogućnosti: čarobne svemire, priče iz prošlosti, futurističke vizije. Ona je ključ koji otvara bravu neizvjesnosti, nadahnuće koje nas snažno udara, snažan kreator emocija koji nas stranicu za stranicom podsjeća da smo živi.
Uranjanje u ocean riječi iskustvo je koje rijetko koga ostavlja ravnodušnim. Knjiga nas pokreće, iznenađuje, tjera na razmišljanje i ponekad mijenja naše živote.
Knjige su najtiši i najstalniji prijatelji i najstrpljiviji učitelji.
-Charles William Eliot-
Čitanje knjige je stvaranje, izgradnja i razumijevanje
Knjiga nas hrani, propituje, nudi nam druge perspektive. Čitanje nas nadasve obogaćuje ako mu se sa svime prepustimo osjetila . Povezivanje s onim što je autor stvorio na svakoj stranici nije isto što i brzo i rastreseno čitanje.
Ulazak u umove likova, zamišljanje konteksta u kojem se odvijaju ispričani događaji, razmišljanje o dijalozima, udubljivanje u izložene teorije ili koncepte... Čitanje zapravo uključuje sve to i više.
Čitanje je stvaranje, zamišljanje razumijevanja, osjećaj empatije ali prije svega izgradnja. Dijalektički je to proces između autora i čitatelja, razgovor u kojem jedan daje, a drugi prima, a potonji postaje upravitelj knjige.
Kako kažu psiholozi Paul Watzlawick i Marcelo Ceberio čitanje i promišljanja koja slijede strukturirana su kao proces sukonstrukcije između autora i čitatelja. Knjiga je umjetničko djelo u kojem se oba sudionika (pisac i čitatelj) međusobno poznaju s ciljem da zajedno izgrade proizvod koji nije ništa drugo nego poruka vrijednosti.
Za putovanje daleko nema boljeg broda od knjige.
-Emily Dickinson-
Psihološke dobrobiti čitanja
Čitanje je užitak i otvorena vrata učenju. Zavodi nas i uzbuđuje, obogaćuje i hrani naš intelekt. Također jača razne mentalne procese poput pamćenja, rasuđivanja, percepcije i ima sposobnost otvaranja očiju.
Psiholog Ignacio Morgado direktor Instituta za neuroznanost Autonomnog sveučilišta u Barceloni navodi da se kada čitamo aktiviraju određena područja mozga. Na primjer, za prepoznavanje značenja riječi aktiviraju se okcipitalni i temporalni režanj. Kada tumačite ono što čitate i sjećanja vam padaju na pamet, aktiviraju se hipokampus i temporalni režanj.
Čitanje sentimentalnih tekstova, bez obzira jesu li stvarni ili izmišljeni, stimulira amigdalu i druga područja povezana s emocijama. Na kraju, kada razmišljate o pročitanom, aktiviraju se prefrontalni korteks i radna memorija.
Prema studiji Sveučilišta u Torontu objavljenoj u časopisu Trendovi u kognitivnoj znanosti Čitanje romana poboljšava empatiju i druge vještine. Ovaj književni žanr izaziva simulaciju različitih situacija u umu čitatelja što nam omogućuje da ih bolje razumijemo društveni odnosi .
Ali postoji mnogo više. Prema studiji koju je proveo The Sleep Council, čitanje pola sata ili sat prije nego što zaspite značajno smanjuje stres. Čitanje vam omogućuje da smanjite svakodnevne brige nudeći udobno utočište čitateljima.
Još jedna prednost je poboljšanje vokabulara posebno ako razlikujemo književne žanrove. Uspostavljanjem veze između riječi koje se koriste u govornom jeziku i pisanih, obogaćujemo svoj vokabular i neizravno poboljšavamo svoj pravopis.
Ne možemo vas ne podsjetiti da čitanje također poboljšava život kreativnost mašte i ima pozitivne učinke na našu emocionalnu sferu. Kao što ste pročitali, osim zabave i razonode knjiga donosi i mnoge druge dobrobiti.
Knjiga je tihi suputnik s kojim u nekom trenutku života gradimo vezu koja nas na ovaj ili onaj način mijenja. Čitanje nam nudi utočište, prenosi nas u druge svjetove i otvara naše umove. Gandhi tvrdio je da se ništa ne događa ako ne čitate, ali ako čitate mnoge se stvari mogu dogoditi. Čitanje nam omogućuje neprestano učenje novih stvari i odskočna je daska koja nas tjera da učimo o drugim gledištima.
