Autizam u odrasloj dobi: psihološki i socijalni izazovi

Vrijeme Čitanja ~6 Min.
Osobe s poremećajem iz autističnog spektra čine otprilike 1% populacije. Odrasle osobe s autizmom, osim što su socijalno osjetljive, trebaju i specifičnu psihološku podršku kako bi uživale u boljem životu.

Kada govorimo o poremećaju iz autističnog spektra skloni smo razmišljati o izazovima i potrebama mališana. Znamo da rana dijagnoza poboljšava razvoj i kvalitetu života, ali Koje su posljedice autizma u odrasloj dobi? Koje potrebe, kakvu vrstu podrške i strategije zahtijevaju muškarac ili žena koji pate od ovog neurobiološkog stanja?

Otkako su 1990-ih poboljšani dijagnostički kriteriji, bilo je moguće dijagnosticirati djecu s DSA u obrazovnim centrima. Zahvaljujući tome, mnoge su odrasle osobe mogle dati objašnjenje za svoje ponašanje, odgovoriti na svoje osobine i porijeklo svojih granica.

Jedan detalj koji ne možemo zanemariti je da se radi o razvojnom poremećaju koji obuhvaća širok spektar karakteristika i potreba. Postoje slučajevi ljudi s di Rettov sindrom i s Aspergerovim sindromom.

Mogu postojati odrasli s visoko funkcionalnim autizmom i odrasli koji imaju visok stupanj ovisnosti o ozbiljna komunikacijska ograničenja problemi socijalne interakcije i ponavljajuća ponašanja.

Autizam u odrasloj dobi je stvarnost koja se mora učiniti vidljivom kako bi mogla dobiti odgovore koji su mu potrebni. Samo na taj način moći će se postići puna svijest i blagostanje kakvo svatko zaslužuje. Saznajmo više.

Statistički podaci nam govore da najvjerojatnije oko 1% populacije spada u poremećaj iz spektra autizma. Rana dijagnoza i odgovarajuća psihološka podrška mogu poboljšati budućnost ovog velikog segmenta društva.

Autizam u odrasloj dobi: što treba?

Važno je znati da je odrasla dob dugo bila zanemarena u istraživanjima o poremećajima iz autističnog spektra (ASD). Srećom Posljednjih godina razvija se značajan interes za ovu temu a danas imamo više podataka, resursa i znanja.

Sve se to pretvara u veliki cilj: ponuditi jasan i stručan odgovor svakom pojedincu prema njegovim potrebama. Ipak, u kontekstu kliničke prakse pojavljuje se problem: neke odrasle osobe s visoko funkcionalnim autizmom još uvijek nisu svjesne da pate od ovog stanja.

Oni su neovisni ljudi s radnim obavezama i životnim planovima koji često osjećaju da s njima nešto nije u redu. Međutim, problemi u socijalnoj interakciji, preosjetljivost na podražaje i anksioznost imaju tendenciju da ozbiljno ograniče njihov život. O tome moramo znati da ne postoje dva ljudi s DSA koji imaju iste karakteristike.

Ipak, osim jedinstvenih karakteristika svakog pojedinca, autizam kod odraslih ometa svakodnevnu stvarnost. Dijagnoza je ranu i personaliziranu terapiju jamstvo su promjena, poboljšanja i blagostanja. Pogledajmo kakve izazove predstavljaju i kakvu vrstu pomoći trebaju.

Posavjetujte se s psiholozima koji su stručnjaci za DSA (poremećaj iz spektra autizma)

Ako imamo odraslog rođaka s autizmom ili ako sumnjamo da bismo i sami mogli spadati u ovaj spektar, najbolje je obratiti se stručnjaku koji je stručnjak za ovo područje. U čemu nam može pomoći ovlašteni psiholog?

    Za provedbu cjelovite evaluacijeidentificirati snage i iznad svega kognitivne, bihevioralne i emocionalne potrebe odrasle osobe s autizmom.
  • Razgovori će se obaviti s osobama koje su najbliže pacijentu.
    Morat ćete proći liječničke pretrage kako biste isključili druga stanja.

Autizam u odrasloj dobi i terapije

Psihološka intervencija kod odraslih osoba s autizmom uvijek će ovisiti o posebnim potrebama pacijenta. Dakle, da damo primjer, intervenirat ćemo na sljedećim aspektima:

  • Usvajanje novih navika u svakodnevnom životu.
    Promijenite određena ponašanjapromicati integraciju, dobrobit i društveno ponašanje.
  • Vježbajte funkcionalne rutine kako bi odrasla osoba s autizmom imala odgovarajući osjećaj sigurnosti i autonomije.
  • Promovirajte ulazak u svijet rada.
    Obratite pozornost na dimenzije kao što su anksioznost ili poremećaji raspoloženjapoput depresije. Ne zaboravimo da ova stvarnost postavlja brojne emocionalne izazove. Zato je kognitivno-bihevioralna terapija posebno je prikladan u ovim slučajevima.
    Individualna psihoterapija također je od velike pomoći.Muškarac ili žena s DSA-om trebaju voditi računa o svojim odnosima na emocionalnoj, obiteljskoj i poslovnoj razini.
  • Ne zaboravimo da neki ljudi s autizmom imaju vrlo ozbiljne kognitivne nedostatke. Problemi u ponašanju mogu se pojaviti tamo gdje je psihološka podrška neophodna.

Podrška obitelji i voljenih osoba

I na kraju, ali ne manje važno govoriti o autizmu u odrasloj dobi znači i uzeti u obzir obiteljski kontekst . Očevi, majke, partneri, djeca... Znati postupiti ili jednostavno osvijestiti što je poremećaj iz autističnog spektra je pak temeljni korak u olakšavanju života pacijenta.

S ove strane, psiholozi predstavljaju onu svakodnevnu pomoć i podršku kojoj se možete obratiti i otkriti strahove, sumnje, tjeskobu i stres... Osobna stvarnost ove heterogene skupine je komplicirana i jedinstvena, ali postoje strategije i stručni kadrovi koji su sposobni pomoći i postupno promovirati bolju kvalitetu života.

Popularni Postovi