Jesu li milosrđe i solidarnost isto?

Zbog rastuće socijalne nejednakosti u modernim društvima, dio stanovništva je sve više prisiljen živjeti s malo sredstava. Svakodnevno smo bombardirani slikama nesreća koje zadese naše bližnje. U ovom kontekstu riječi kao što su milosrđe i solidarnost pojavljuju se u pozadini .

Sasvim je prirodno zapitati se koliko smo odgovorni za živote i sudbine drugih? Živimo u svijetu u kojem pojam solidarnosti sve više dobiva na važnosti. Postajemo društveno svjesni onoga što se događa oko nas. Zato danas želimo govoriti o socijalnoj pravdi milosrđe i solidarnost .

Malo povijesti

Sustav socijalne skrbi kakav danas poznajemo prolazio je kroz povijest od jednog modela do drugog. Evolucija modela ovog sustava je (Picornell M. A. 2013.):

milosrđe .
• milosrđe.
Socijalna pomoć
• Socijalna sigurnost
Socijalne usluge

Na početku kada nije postojao model po kojem je država preuzela odgovornost za zaštitu građana pomoć osobama u neizvjesnoj situaciji pružena je kroz dobrotvorne svrhe . To se događalo kroz različite spomenute modele dok nismo došli do onoga što imamo danas: socijalne usluge, temeljni stup socijalne države.

Ova vrsta primarne pomoći sastojala se od davanja milostinje, obroka hrane, pomoći siročadi, bolničke skrbi... Sve bez kontrole države. U to se vrijeme vjerovalo da siromaštvo može imati legitimno podrijetlo (poteklo od bolesti, gubitka roditelja...) ili nelegitimno podrijetlo (uzrokovano porokom ili lijenost ).

Dobročinstvo je ponižavajuće jer se vrši okomito i odozgo; solidarnost je horizontalna i pretpostavlja međusobno uvažavanje.

-Eduardo Galeano-

Socijalna pravda, milosrđe i solidarnost

Kako bismo pružili malo više jasnoće i razlikovali ih na odgovarajući način, objasnit ćemo oba pojma:

Koncept milosrđa kako navode Giraldo i Ruiz-Silva (2015) povezan je s pojmom blagostanja. Ne pretpostavlja potragu za pravdom ili jednakošću a ne promiče razvoj vještina onih koji u tome uživaju. Prije bi se moglo reći da zadovoljstvo više od bilo čega drugog doživljava osoba koja pruža pomoć. Međutim, ne smijemo zaboraviti da dužnost zaštite građana leži na vladama.

S druge strane, solidarnost iako se često povezuje s filantropija milosrđu, altruizmu i bratstvu među ljudskim bićima (Vargas-Machuca 2005. citirano u Giraldo i Ruiz-Silva 2015.) predstavlja neke značajne razlike ako uzmemo u obzir prethodnu definiciju.

Solidarnost se može shvatiti kao ljudski odgovor na proturječnosti sadašnjeg vremena (Bárcena 2006). Akcije solidarnosti kreću se od privremene pomoći koja popravlja određenu situaciju do svakodnevnog i stalnog nastojanja u smanjenju ljudske patnje i ostvarenju pravde kako navode gore citirani autori.

Na kraju pojam socijalne pravde dolazi od osjećaja nejednakost koja postoji u svijetu . Kao i potreba za izgradnjom boljeg društva. Već je Aristotel (citiran u Torrecilla i Castilla 2011.) u jednom od svojih djela govorio o distributivnoj pravdi: dodjeljivanje pravog udjela svakome; odnosno razmjerno doprinosu društvu te osobnim potrebama i zaslugama.

Trenutno je koncept socijalne pravde složen i dinamičan. Za MU

Zaključci

Svijet se neprestano razvija. Iz ovog razloga potrebno je usvojiti stavove koji promiču jednakost i pravdu . Ne toliko da se privremeno ublaži situacija, već da se potrebni alati stave na raspolaganje ljudima poboljšati svoj život .

Ukratko, kao što je izjavio Griffiths 2003., socijalna pravda mora biti dinamičan projekt koji nikad nije u potpunosti dovršen ili postignut. I polazeći od toga pokrećemo moto: boriti se za izgradnju i postizanje boljeg svijeta.