Neliječena depresija, ona kronična koja nas godinama prati poput tamne sjene, može ostaviti traga na mozgu . Nedavne studije pokazuju da promjena uzrokovana ovim psihološkim stanjem utječe na strukture kao što je prefrontalni korteks, utječući na našu sposobnost donošenja odluka, rješavanja problema, razmišljanja itd.
Neuroinflamacija smanjuje opskrbu mozga kisikom, promjene u proizvodnji neurotransmitera... Procesi koji prate neke poremećaje kao što je teška depresija mogu smanjiti funkcionalnost mnogih moždanih struktura do te mjere da dovedu do neurodegenerativnog procesa.
Međutim, takve promjene postaju vidljive tek ako pacijent doživi takav poremećaj razdoblje između 9 i 12 mjeseci.
U svjetlu toga, pitanja koja bi se prirodno postavila su sljedeća: zašto je netko sklon ne liječiti svoju depresiju? Što uzrokuje da osoba ne zatraži stručnu pomoć da izliječi svoju patnju? Očito je da ne postoji jedinstveni odgovor na ova pitanja. U stvarnosti, često nismo u stanju niti u potpunosti definirati kompleksnost ovog poremećaja raspoloženja.
Neki misle da se nikada ne mogu poboljšati. Sama bolest djeluje kao štit i onemogućuje traženje pomoći. Drugi su otporni na liječenje. Treći pak imaju predrasude o psihološkim terapijama ne vjeruju ili nikada neće priznati da imaju problem.
Ne zaboravljajući ljude koji nemaju ni sredstava ni društvene podrške neliječena depresija to je nažalost uobičajeno i učinci ove stvarnosti često su ogromni.
Ne želim se osloboditi opasnosti, samo želim imati hrabrosti suočiti se s njima.
-Marcel Proust-
Neliječena depresija i njezine posljedice
Većina nas zna što je depresija jer je od toga patio u prošlosti ili u sadašnjosti iz iskustva bliske osobe koja je putovala u ovom iscrpljujućem svemiru. Dobro znamo njegove učinke na humor fizičke, pa čak i društvene implikacije. Ali većina nas možda još uvijek nije svjesna njegovih učinaka na mozak.
Jedna zanimljiva studija koju je proveo dr. Victor H. Perry profesor neuropatologije na Sveučilištu Southampton u Ujedinjenom Kraljevstvu govori nam o iznenađujućoj i iznimno važnoj činjenici. Dokazano je da ljudi koji pate od velike depresije imaju visok rizik od dugotrajnog nastavka ovog stanja. Recidivi su često česti pa imamo pacijenata koji se s ovim poremećajem nose desetljećima.
Neliječena depresija ili depresija s trajnim učinkom proizvode neurodegenerativno djelovanje. Pogledajmo detaljnije što je to.
Nekoliko područja mozga se smanjuje
U studiji koju je provela dr. Dilara Yüksel sa Sveučilišta u Istanbulu, bilo je moguće dokazati promjene uzrokovane ozbiljnom depresijom na razini mozga u razdoblju od 3 godine u slučaju neliječenja (ili nereakcije na liječenje). Najiznenađujuća posljedica je smanjenje veličine nekoliko moždanih struktura poput sljedećeg:
- Frontalni korteks
- Cerebralni talamus
- Hipokampus
- Amigdala
Ta su područja izravno povezana s pamćenjem, obradom emocija i izvršnim funkcijama ( rješavanje problema pozornost, planiranje, sposobnost reagiranja na podražaje iz okoline itd.).
C-reaktivni protein i upala
Neliječena depresija zauzvrat ima biološki učinak: pojačava depresiju neuroinflamacija . Dr. Jeff Meyer iz Centra za mentalno zdravlje na Sveučilištu Toronto u Kanadi proveo je istraživački projekt s 80 sudionika koji je trajao 10 godina. Polovica njih patila je od velikog depresivnog poremećaja, a da nikada nisu bili na liječenju. Cilj je bio saznati kakve učinke ima na mozak.
- Veće nakupljanje C-reaktivnog proteina otkriveno je u gore navedenim područjima mozga: frontalni korteks, hipokampus amigdala …
- Ovaj protein stvara upalni učinak što otvara mogućnost istraživanja novih farmakoloških tretmana za takve specifične slučajeve.
Neliječena depresija i smanjena opskrba mozga kisikom
Ovi podaci su nedvojbeno od velikog interesa. Studija koju je proveo tim dr. Tomohiko Shibata na Sveučilištu u Tokiju pokazuje da i Neliječeni poremećaji raspoloženja kao što je depresija rezultiraju blagom hipoksijom . Drugim riječima, psihološko stanje kao što je teška depresija koje se održava tijekom vremena prevodi se u manju cerebralnu oksigenaciju.
To uzrokuje umor, smetnje, probleme s koncentracijom migrena …Učinak je šokantan. Hiperbarične komore se čak koriste za suzbijanje ovih simptoma.
Da zaključimo, velika depresija može imati vrlo štetan učinak na zdravlje mozga. Učinak same bolesti može promijeniti kognitivnu funkciju a to nedvojbeno pridonosi sve većoj nelagodi kao i kognitivnim poremećajima i većoj otpornosti na tretmane.
Posljednjih godina pojavile su se nove tehnike. Na primjer, pokazalo se da transkranijalna magnetska stimulacija (neelektrokonvulzivna) značajno poboljšava dobrobit ovih pacijenata. Magnetski impulsi usmjereni prema tim problematičnim područjima poboljšavaju njihovu biokemiju i povezanost. Prema stručnjacima, to je kao resetiranje vašeg mozga. Radujemo se novim i obećavajućim napretcima.
