Je li društvena slika starije osobe kao izoliranog pojedinca koji uživa u mirnom i zasluženom odmoru u svom domu gledajući u vrt ili igrajući boćanje ili kartanje na trgu sa 60 godina ispravna? Danas govorimo o četvrtom dobu.
Stanovništvo starije od 85 godina povećalo se za 231% u posljednjih trideset godina. Dugovječnost raste, dok se natalitet smanjuje : ovaj obrnuto proporcionalni odnos ukazuje na to da živimo u vremenima koja nas tjeraju na reviziju društvenih i obiteljskih struktura. U svjetlu toga rođen je koncept četvrtog doba.
Nebo može čekati
Bili jednom starci... Da, bili su to stvarno starci. Prije više od četrdeset godina, kada se u tisku spominjala vijest o osobi između 60 i 65 godina, naslov je glasio: Šezdesetogodišnjak… Vremena su se jako promijenila. Danas smo svjedoci novog starog doba, a naši bake i djedovi između 55 i 70 godina su vrsta kojoj prijeti izumiranje.
Ono što je nekoć bilo poznato kao treća dob koju su predvodili šezdesetogodišnji stariji ljudi, stari i stariji, bio je evolucijski ciklus sastavljen od niza osobitosti koje su definirale starost.
Na primjer, s estetskog gledišta korištene su određene boje koje su podsjećale na konačnost: smeđa crna siva plava povezana sa smrću ili žalovanjem i koja nije imala nikakve veze s dizajnom ili modom, upravo suprotno: strogost prije svega.
Ako je stariji muškarac nosio traperice i tenisice, pokušavao je biti tinejdžer; ako se starija žena našminkala, nosila je štikle ili šarene košulje, to nije bilo na mjestu ili su je smatrali ženom koja se želi natjecati sa svojom kćeri, a da ne spominjemo one koje su nosile šarene tajice i čarape...
Što se tiče očekivanog trajanja života svjetske populacije prema brojke SZO-a u odnosu na 2013. postoje 33 zemlje među kojima prednjači Japan čiji se očekivani životni vijek kreće od 80 do 84 godine. Među europskim zemljama koje prelaze dobnu granicu od 80 godina nalazimo Španjolsku, Švedsku i Švicarsku dok među američkim zemljama koje se približavaju prosječnoj dobi od 72 do 81 nalazimo Kanadu; konačno, među zemljama afričkog kontinenta prosjek pada na 55 godina.
Novo staro doba je četvrto doba
Stvarno postoji nova starost, treća dob više nije posljednja: postoji četvrta dob koja počinje sa 75 godina. Danas oni koji imaju 60 godina imaju još između 20 i 25 godina aktivnog života pred sobom, a kad se granice života toliko prošire on se mijenja, a s njim se mijenjaju i planovi i ljubavi seksualnost posao, zadovoljstvo…
Danas smo svjesniji svog zdravlja: bavimo se sportom tri do četiri puta tjedno ili hodamo barem 30 minuta dnevno. Teretane imaju više članova starijih od 60 godina kojima je cilj ravniji trbuh ili jačanje stražnjice koji se brinu o zdravoj prehrani s dijetama s niskim kolesterolom ili jasnijim smanjenjem lipida.
Zahvaljujući učincima operacije dobivaju ravne trbušne mišiće, izražene grudi, zategnutije kapke... Tu je i tehnika botoxa kojom se popunjavaju bore i pokazuje zategnutija koža. Estetika općenito, farbanje kose (za muškarce i žene), kreme, moderna odjeća. Tko može reći da je danas osoba od 60 godina stara!
Tipične promjene četvrte životne dobi
U doba anti-aginga muškarci bez ikakvih prepreka koriste kreme protiv starenja, a oni najhrabriji se i tetoviraju. Žene se gledaju u ogledalo i trude se ispasti privlačne i ne štede se kada je u pitanju zavođenje u vezama; pokazuju čvrste grudi i učvršćuju zadnjicu u teretani.
Korištenje Viagre dalo je novu snagu seksualnosti i s njom se rodila aktivna ljubav koja je omogućila ljubav za ljubavlju stvarajući nove parove nakon žalosti ili rastave. Struktura para, a time i struktura obitelji, zamjenjuje do smrt nas ne rastavi s dok nas život ne rastavi s obzirom na to da dugovječnost uključuje više vremena i više rizika za trajanje veze.
Dugovječnost je dokaz medicinsko-tehnološkog napretka u smislu rezonancije i tomografije te napredne farmakologije koja omogućuje prevenciju bolesti i interveniranje na njih.
Ukratko, dugovječnost omogućuje stvaranje novih parova koji ujedinjuju obitelji, aktivnu seksualnost koja pruža zadovoljstvo u životnoj fazi u kojoj se smatralo da je završio život aktivnih i razigranih baka i djedova, umirovljenje koje se povezuje s mladim i aktivnim ljudima i žalosti, bolesti i gerijatrijske hospitalizacije koje se sve češće doživljavaju kasnije.
Međutim, to se mora razumjeti ljudske promjene uključuju krize koje treba prevladati : živjeti dugo ili biti dugovječan predstavlja biopsihosocijalni, politički i ekonomski problem. U ovoj eri, četvrta dob mijenja, između ostalog, evolucijske cikluse: adolescencija se produžila zrelost dolazi kasnije, parovi se kasnije konsolidiraju, a djeca također dolaze kasnije.
Loše strane dugovječnosti
Medicinska pokrivenost se urušava jer se očekivani životni vijek produžio, a zdravlje ljudi u osamdesetima mora se dulje održavati. Sve uz kliničke analize lijekova i hospitalizacije. Konačno, država mora odgoditi početak isplate mirovine s obzirom na broj godina za koje mora zadržati pasivni stalež koji više nije pasivan u prethodno utvrđenoj dobi.
Osim ovih neugodnosti, nakon što su krize prevladane, živjeti duže znači imati više vremena na raspolaganju s ljudima koje volimo kao i umnožavanje situacija za dijeljenje. Posljedično tome moramo se pobrinuti za pozitivne emocije i osjećaje koje donose odnosi i učiniti ih dugotrajnima. Budući da nebo može čekati, moramo graditi situacije na zemlji obilježene blagostanje i sreća .
