Multipla skleroza je kronična bolest od živčani sustav središnji. Rasprostranjena je u cijelom svijetu i glavni je uzrok promjena funkcija
Živčana vlakna središnjeg živčanog sustava okružena su i zaštićena materijalom koji se sastoji od proteina i masti. Taj se materijal naziva mijelin i pomaže prolazu električnih impulsa u vlaknima. U slučaju multiple skleroze, mijelin je oštećen na nekoliko područja, ponekad ostavljajući ožiljke (skleroza). Ova oštećena područja također su poznata kao demijelinizacijski plakovi.
Mijelin ne samo da štiti živčana vlakna, već i olakšava njihov rad. Ako je mijelin uništen ili oštećen, sposobnost živaca da prenose impulse je drastično smanjena.
Multipla skleroza se definira kao upalna bolest bijele tvari središnjeg živčanog sustava i karakterizirana je višestrukim područjima demijelinizacije, gubitkom oligodendrocita, astrogliozom i relativnim oštećenjem aksona.
Uzroci multiple skleroze
Etiologija multiple skleroze je nepoznata. Glavni uzrok je nejasan, a identificirani su različiti mehanizmi nastanka bolesti uključujući nasljedne imunološke faktore i infekcije .
Točna uloga virusne infekcije u pokretanju multiple skleroze nije poznata. Proučavano je nekoliko virusa u vezi s ovom bolešću. Na primjer, Epstein-Barr virus se spominje kao uzročnik demijelinizacije (tj. gubitak mijelinske ovojnice). Postojanje podudarnosti između osjetljivosti na bolest i izloženosti dotičnom virusu dokazano je kod djece.
Među okolišnim čimbenicima Virusi su najviše proučavani uzročnici kao čimbenici koji određuju ili izazivaju bolest.
Što se tiče genetske predispozicije, postoje određeni podaci. Studije provedene na blizancima pokazuju da monozigotni blizanci imaju visok rizik od ove bolesti
U slučaju srodnika oboljelih od multiple skleroze rizik od obolijevanja je između 2 i 5%, dok je u općoj populaciji 01%.
Simptomi multiple skleroze
U početku, simptomi multiple skleroze mogu biti suptilni do te mjere da osoba ne osjeća potrebu posjetiti liječnika. Među početnim simptomima najčešći su: slabost jednog ili više dijelova tijela, zamagljen vid, oslabljena osjetljivost, dvoslike (diplopija) i poteškoće u koordinaciji pokreta (ataksija).
Slabost u udovima praćena osjećajem umora pri tome je također tipična tjelesne vježbe ili penjanje uz stepenice gubitak ravnoteže i povećanje tonusa mišića. Ovi se simptomi obično pojavljuju postupno.
Umor: najčešći simptom
Osjećaj umora najčešći je simptom kojim se manifestira multipla skleroza: naime, pogađa čak 2/3 bolesnika. Polovica njih opisuje umor kao najgori osjećaj jer negativno utječe na kvalitetu života.
Ovaj poremećaj često je povezan s depresija ili na druge čimbenike koji pridonose povećanom umoru uključujući motoričku disfunkciju limbičkog sustava bazalnih ganglija i područja hipotalamusa.
Umor ima negativne i drastične učinke na život oboljelog od multiple skleroze. Stoga je vrlo važan čimbenik koji treba uzeti u obzir čak i ako ga je teško tumačiti i upravljati s obzirom na subjektivnost s kojom se percipira.
Gubitak snage ima negativne učinke na motoričke i kognitivne vještine i razlikuje se od slabosti, što je osjećaj gubitka energije i poteškoće u koncentraciji. Zbog ovoga potrebno je napraviti zasebnu dijagnozu za umor povezan s multiplom sklerozom u usporedbi s kliničkim slikama poput depresije motorički poremećaji nuspojave štitnjače od lijekova kao što su antispazmodici i imunosupresivi.
Kako se manifestira multipla skleroza?
Tipičan simptom vezan uz multiplu sklerozu je akutni početak (relapsi, egzacerbacije napadaja). Manifestacije multiple skleroze su simptomi promjene funkcija
Da bi se dijagnosticirala skleroza, simptomi moraju uključivati različite dijelove središnjeg živčanog sustava, a akutne faze moraju biti odvojene jedna od druge u razdoblju od mjesec dana.
Ostali simptomi
Neki dodatni simptomi mogu potvrditi dijagnozu multiple skleroze. Na primjer:
Evolucija multiple skleroze je nepredvidiva iako postoji tendencija pogoršanja povezana s fizičkim nedostacima te psihološkim i kognitivnim učincima.
Liječenje multiple skleroze
Još uvijek ne postoji tretman koji bi mogao izliječiti bolest ili pozitivno promijeniti njezin tijek. Dugoročni cilj je ograničiti broj akutnih faza posljedice i napredovanje bolesti. U tu svrhu uglavnom se koriste imunosupresivi
Za specifično liječenje akutnih epizoda koriste se kortikosteroidi u visokom postotku kroz kratko vrijeme (3-5 dana). Točno prepoznavanje fenomena bitno je za postavljanje dijagnoze i posljedično adekvatnu terapiju.
Simptomi multiple skleroze su izraz jedne ili više lezija koje potječu od upalnog procesa lokaliziranog u središnjem živčanom sustavu; zbog toga je liječenje usmjereno na djelovanje na temeljni upalni proces, posebice kortikosteroidima.
Liječenje simptoma
Liječenje se može sažeti na sljedeći način:
Rehabilitacijski tretman
Rehabilitacijsko liječenje je temeljno i ima za cilj spriječiti bilo kakvu invalidnost kod oboljelog od multiple skleroze ili barem smanjiti tu mogućnost koliko god je to moguće.
Pacijent trenira kako bi razvio nove vještine kako bi ojačao svoje zdrave sustave kako bi održao dobru razinu neovisnost Važna je psihološka podrška bolesniku, njegovoj obitelji i onima koji su odgovorni za njegovu dobrobit.
Preporučljivo je proći multidisciplinarne rehabilitacijske tečajeve koji odgovaraju fazi trenutne bolesti i specifičnim potrebama pojedinca s obzirom na to da se zahvaljujući ovim tretmanima pacijentu može zajamčiti bolja kvaliteta života kako u zdravstvenom smislu tako iu obavljanju normalnih dnevnih aktivnosti. Mnoge udruge nude kompletnu rehabilitaciju bolesnika.
Bibliografija
Pozer CM Brinar VV. Dijagnostički kriteriji multiple skleroze; Harrison: Principi interne medicine sv. 2 13. izdanje.Popularni Postovi
