Osjećaji misli sjećanja rituali mitovi… Prema teoriji Carla Junga o kolektivnom nesvjesnom postoje zajednički elementi koji dijele cijelo čovječanstvo a koji čine neku vrstu psihičkog nasljeđa. Stoga se nalazimo suočeni sa spremnikom značenja koje nasljeđujemo kao društvena skupina i koja prema kolektivno nesvjesno Junga imalo bi posljedice na naše ponašanje i naše emocije.
Jungov doprinos svijetu znanosti dobro je poznat filozofija i psihologije do početka 20. stoljeća . Upravo taj doprinos raskinuo je s psihoanalitičkom teorijom i još više ga udaljio od Sigmunda Freuda. Ako je za potonjeg nesvjesno bilo samo područje uma u kojem su sačuvana sva iskustva koja su nekoć bila svjesna, a potom potisnuta ili zaboravljena, Carl Jung je otišao dalje nadišavši individualnu razinu.
Klatno uma se kreće između smisla i besmislice, a ne između ispravnog i pogrešnog.
-Carl Jung-
Švicarski psihijatar, psiholog i esejist nije vidio nesvjesno kao osobnu manifestaciju pojedinca. Naprotiv na temelju svoje kliničke prakse i svog iskustva naslutio je neku vrstu individualna svijest mnogo dublje. Kolektivno nesvjesno viđeno je kao kozmička noć ili iskonski kaos iz kojeg izranjaju arhetipovi i psihičko naslijeđe koje dijeli cijelo čovječanstvo.
Nekoliko teorija otkriti mehanizme koji djeluju ispod našeg nesvjesnog na naše misli i ponašanje.
Zašto je korisna teorija kolektivnog nesvjesnog Carla Junga?
Sam Carl Jung je rekao da se teorija kolektivnog nesvjesnog čini bizarnom iako je ključna ideja. Samo trebate malo dublje zaroniti u temu kako biste pronašli poznate i stvarne elemente.
Riječ je o prekretnici u Jungovoj misli koja je švicarskom psihoanalitičaru ujedno izazvala brojne probleme. Kako nam on sam objašnjava u svojim knjigama proveo je dobar dio svog života braneći svoj koncept nesvjesnog od onih koji su ga kritizirali da mu nije dao oblik kroz znanstvena metoda .
Pa normalno je zapitati se od čega se točno sastoji kolektivno nesvjesno i koja je njegova korisnost. Da to shvatimo jednostavnim riječima možemo se temeljiti na analogiji. Kolektivno nesvjesno Carla Junga je poput naslijeđene baze podataka oblak informacija gdje je pohranjena bit ljudskog iskustva i koje svi mi posjedujemo u sebi.
Istovremeno kolektivno nesvjesno sastoji se od arhetipova ili psihičkih fenomena kao što su jedinice mišljenja mentalne slike i misli koje svi imamo i koje se pojavljuju instinktivno. Primjer je materinstvo
Arhetipovi emocija i svrhe teorije Carla Junga
Da bismo odgovorili na pitanje o korisnosti ove teorije, važno je napraviti sljedeće razmišljanje. Kolektivno nesvjesno Carla Junga pretpostavlja da se nitko od nas ne razvija izolirano i odvojeno od društvo . Mi smo kotačići u kulturnom stroju, sofisticirani entitet koji nam prenosi obrasce i usađuje značenja koja nasljeđujemo jedni od drugih.
Među spomenute arhetipove spadaju i emocionalni modeli koje svi posjedujemo. Kad dođemo na svijet, gradimo vezu sa svojim majkama i kako razvijamo svoj identitet, pokazujemo drugima ono što želimo da cijene dok skrivamo aspekte koje želimo zadržati za sebe.
Teorija Carla Junga i njegov prijedlog kolektivnog nesvjesnog ono zapravo odražava mnoge naše instinkte naših najdubljih nagona kao ljudskih bića : ljubav, strah, društvena projekcija, seks, mudrost, dobro i zlo... Jedan od ciljeva švicarskog psihologa bio je stoga osigurati da ljudi izgrade autentičan i zdrav ego u kojem su sve energije i arhetipovi u harmoniji.
Još jedan jednako zanimljiv aspekt u vezi s Jungovim kolektivnim nesvjesnim jest da se, kako je on sam objasnio, ta psihička energija mijenja s vrijeme . Svaka generacija sa sobom donosi kulturne, sociološke i ekološke varijacije. Sve to ima utjecaj na naš um koji tako stvara nove arhetipove u našem nesvjesnom.
