U svojoj knjizi Symbols of Transformation Carl Gustav Jung ljudsko biće i feniks imaju mnogo toga zajedničkog.
Ako postoji mit u osnovi gotovo svih doktrina, kultura i legendi naših zemalja, onda je to nedvojbeno onaj koji se odnosi na feniksa. Priča se da su njegove suze iscjelitelja da je imao veliki fizički otpor da je mogao kontrolirati vatru i da je posjedovao a . Prema Jungu, to je u biti bio jedan od arhetipova od najvećeg značaja jer je u njegovoj vatri bilo sadržano stvaranje i uništenje, život i smrt...
Čovjek koji ustane jači je od čovjeka koji nikada nije pao - Viktor Frankl
Slično tome, zanimljivo je znati da iu arapskoj poeziji iu grčko-rimskoj kulturi, pa čak iu velikom dijelu istočnog povijesnog naslijeđa, postoje rane reference na njihovu mitologiju. U Kini na primjer Phoenix (ili Feng Huang ) yin i yang ovo dvojstvo koje usklađuje sve što se događa u svemiru.
Međutim, vrijedi to zapamtiti prva kulturna i vjerska svjedočanstva koja se vrte oko ove figure dolaze iz starog Egipta gdje se zauzvrat oblikuje ova slika koju danas povezujemo s otpornošću. Svaki detalj, nijansa i simbol koji obilježava ovaj mit nedvojbeno nam nudi izvrsnost
Feniks i moć dizanja iz njegovog pepela
Viktore Frankl neuropsihijatar i utemeljitelj logoterapije, preživio je torturu koncentracijskih logora. Baš kao što je i sam objasnio u mnogim svojim knjigama traumatično iskustvo je uvijek negativno, ali je reakcija na njega usko povezana s osobom koja ga doživljava . Na nama je da izaberemo hoćemo li ustati i uzeti natrag svoje živote, dižući se iz pepela u trijumfu bez premca; ili naprotiv ograničiti se na vegetiranje i raspad...
Ova divljenja vrijedna sposobnost ponovnog rođenja da dođe do daha i pronađe želju za napredovanjem i svoju snagu smrt . to se više nikada neće vratiti, to više nikada neće biti isto.
Carl Gustav Jung zapravo utvrđuje našu sličnost s feniksom jer i ovo fantastično stvorenje umireOd svih mitova o ovoj figuri, egipatski nam nudi, kao što smo već rekli, izvrsne ideje na koje se možemo usredotočiti kako bismo bolje razumjeli odnos između feniksa i otpornosti. Pogledajmo ih sljedeće.
Feniks u Egiptu
U njegovoj lirici bilo je potrebno povremeno se ponovno rađati kako bi se stekla veća mudrost i s tim je ciljem slijedio vrlo pedantan proces.
Preletio je cijeli Egipat kako bi sagradio gnijezdo s najfinijim elementima: hrastovim štapićima cimeta, nardom i smirnom. . Smjestivši se u svoje gnijezdo, zapjevala je jednu od najljupkijih melodija koje su Egipćani ikad čuli, a zatim dopustila da je plamen potpuno proguta. Tri dana kasnije feniks se ponovno rodio pun snage i moći, uzeo svoje gnijezdo i ostavio ga u Heliopolisu u hramu sunca da bi tako započeo novi ciklus koji je bio izvor inspiracije za egipatski narod.
Otpornost i gnijezdo naše transformacije
Kao što smo vidjeli, egipatski mit o feniksu je lijepa priča. Međutim Analizirajmo sada neke detalje. Na primjer, usredotočimo se na način na koji feniks gradi svoje gnijezdo . Ona traži najbogatije materijale svoje zemlje: delikatne i otporne u isto vrijeme sposobne da joj pomognu u transformaciji i usponu.
Ako bolje razmislimo, ovaj je proces vrlo sličan onom koji oblikuje psihološku dimenziju
Ljudsko biće mora raširiti svoja krila kako bi preletjelo svoj unutarnji svemir u potrazi za grančicama svog samopoštovanja, cvijetom svoje motivacije, smolom svog dostojanstva, zemljom svojih snova i toplom vodom svog samoljublja...
Sve ove komponente pomoći će mu u njegovom usponu, ali ne prije nego što toga bude svjestan doći će kraj; dio nas samih će nestati i pretvorit će se u pepeo u ostacima prošlosti koja se nikada neće vratiti .
Međutim, ovaj pepeo neće odnijeti vjetar, naprotiv. Oni će biti dio nas da formiramo biće koje se ponovno rađa iz vatre, mnogo jače, veće, mudrije... Jedinku koja bi mogla biti izvor inspiracije za druge, ali koja će prije svega omogućiti nama da uzdignute glave i raširenih krila idemo naprijed.
